Ko treba da brine o zalihama: Ostaje li BiH uskoro bez lijekova?

“Nestašica lijekova je neizbježan scenarij koji se trenutno dešava i koji će u narednom periodu sigurno biti izazov za pacijente, zdravstveni sistem i sve sudionike u lancu snabdijevanja.” Upozorenje je ovo predsjednika Udruženja veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima u BiH Faruka Hadžića. On tvrdi da je u 2023. godini Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH evidentirala 171 nestašicu, prijavljenu od 24 nosioca odobrenja.

Tegobna administracija

– Međutim, prema informacijama s tržišta, broj nestašica je znatno veći. Ovaj trend ukazuje na potrebu za ažuriranjem regulative i poboljšanjem praćenja stanja na tržištu, ističe Hadžić.

Imajući u vidu globalne izazove, kako kaže, pitanje je dana kada će robne rezerve lijekova biti od životne važnosti za stanovnike BiH.

– Robne rezerve lijekova i medicinskih sredstava moraju biti prioritet na svim nivoima vlasti, kako bi se osigurala dostupnost lijekova, ističe Hadžić i dodaje da, iako globalni lanac snabdijevanja nije podložan direktnom utjecaju, postoji mogućnost poboljšanja prioriteta isporuke lijekova u Bosnu i Hercegovinu.

– Trenutnu percepciju tržišta lijekova u BiH karakteriziraju administrativna kompleksnost i nedovoljna atraktivnost s aspekta potrošnje i cijena, tvrdi on.

Inače, nestašica lijekova je tema o kojoj se posljednjih mjeseci puno govori u javnosti, a o kojoj se već nekoliko godina unazad diskutuje u užim stručnim i naučnim krugovima. Kao što je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH u prethodnim saopštenjima iznosila, razlozi koji uslovljavaju nestašicu lijekova su brojni: izmještanje proizvodnih pogona na istok, pandemija koja je uslovila teži protok robe, ratovi na evropskom kontinentu, problem sa energentima i repromaterijalima, više cijene sirovina koje se koriste u farmaceutskoj industriji…

Kako za Oslobođenje kaže Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, naša država nije članica Evropske unije i kao tržište je otvorenija u odnosu na države članice.

Evropska unija planira da do 2025. izradi strategiju za borbu protiv nestašice lijekova, a u našoj agenciji pomno prate sva dešavanja

– Na ovaj način naša slabost prerasta u našu jakost ili prednost. Bosna i Hercegovina vodi listu prijavljenih nestašica i ona je javno dostupna. Sve prijavljene nestašice su privremenog karaktera. Za veliki broj lijekova postoje odobrene paralele (isti lijek od drugih proizvođača), što čini bh. tržište dovoljno konkurentnim i ujedno našim pacijentima omogućava zadovoljavajuću dostupnost lijekova. Za sada BiH nije suočena sa ozbiljnijim ili trajnim problemima po pitanju nestašice lijekova, za razliku od većeg broja država članica EU. Evropska unija ima u planu da do 2025. izradi strategiju za borbu protiv nestašice lijekova. Agencija pomno prati sva dešavanja i spremna je da reaguje ukoliko zatreba, objašnjava Grubiša.

Kada je ova tema u pitanju, svakako, kaže, treba pomenuti domaću farmaceutsku industriju, istaći njen značaj i ulogu koju ona ima u urednom snabdijevanju našeg tržišta (prije svega, naših građana) lijekovima.

– U ovoj godini smo prevenirali nestašice na način da smo u znatnoj mjeri popravili dinamiku obrade zahtjeva za davanje/obnovu/izmjenu dozvole za stavljanje u promet kvalitetnih, efikasnih i bezbjednih lijekova, čime smo uticali na brži dolazak lijeka do pacijenta, ističe ona.

Prevencija nestašica

Većih nestašica nema ako govorimo o lijekovima koje stanovništvo koristi za najčešća hronična oboljenja, kažu iz JU Apoteke Sarajevo

I iz Javne ustanove Apoteke Sarajevo tvrde da kontinuirano prate sva kretanja i promjene na tržištu lijekova Bosne i Hercegovine, kako bi na vrijeme osigurali dovoljne količine svih lijekova i medicinskih sredstava u slučaju mogućih većih nestašica.

– Trenutno, osim uobičajnih, kratkotrajnih nestašica, veće nestašice nisu zabilježene ako govorimo o najvećem broju lijekova koje stanovništvo koristi za najčešća hronična oboljenja, ističu iz ove ustanove.

A na naše pitanje zašto su lijekovi u BiH skuplji nego u susjednoj Srbiji, odgovaraju: “JU Apoteke Sarajevo, kao zadnji činilac u lancu prometa lijekova, faktički nema nikakav uticaj na formiranje cijena kod naših dobavljača, te vas možemo informisati da se za formiranje cijena lijekova u BiH mora postupiti prema Pravilniku o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u Bosni i Hercegovini (“Sl. glasnik BiH”, br. 3/2017) za koji je isključivo nadležna Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH.”

Oslobođenje