Utjecaj hladnoće na kožu

Svako godišnje doba, a posebno zima s vjetrom, mrazom i vlagom, vrlo intenzivno opterećuje kožu. Temperaturne promjene (toplo-hladno, nagli ulazak izvana u zagrijane prostorije, i obrnuto), duži boravak u zatvorenim i zadimljenim prostorijama, vjetar, hladnoća i varljivo zimsko sunce obično izazivaju pojačano isušivanje, a ponekad i jača oštećenja kože.

Prag tolerancije

Najizloženiji dijelovi su lice, vrat i ruke, a najosjetljiviji usne, nos i uši. Kao posljedica utjecaja vjetra te oštrog i hladnog zraka, koža se pojačano isušuje i ljušti. Zidovi kapilara pod utjecajem hladnoće se stisnu, pa koža poprima crvenkasto blijedu, a ponekad i ljubičastu boju. Također se kao posljedica isušivanja javlja i neugodan svrbež, koji kožu dodatno iritira.

S obzirom na individualne razlike, važno je napomenuti da svaka koža ima različit prag tolerancije na hladnoću, što znači da je neki ljudi mogu prilično dobro podnositi, a drugi na nagle promjene temperature mogu reagirati alergijskom reakcijom u obliku urtikarije. Osim što hladnoća isušuje i dovodi do perutanja kože i crvenila, tokom zime dolazi i do pogoršavanja hroničnih oboljenja kože, kao što su atopijski i seboreični dermatitis…

Idiopatske promrzline su relativno česte, ali još uvijek slabo prepoznate kao sindrom. Promrzlina je lokalizirani akutni upalni proces malih krvnih sudova kože, koji se javlja pri izlaganju hladnom vlažnom vremenu. Obično se povlači spontano.

Etiologija nije poznata, ali se smatra da vazospazam igra ulogu u ovoj abnormalnoj reakciji na hladnoću. One mogu uzrokovati svrbež, crvenilo i otok, pa čak i žuljeve na rukama i stopalima. Dijagnoza se često postavlja prema kliničkoj slici, ali u nekim slučajevima biopsija tkiva kože može biti korisna.

Osigurati hidrataciju

Osnovna zadaća prije zime je ojačati hidrolipidni i rožnati sloj kože, koji se zbog izlaganja hladnoći i vjetru oštećuje te dovodi do gubitka vlage i masnoće. Stoga koži treba osigurati dovoljno vlage nanošenjem hidratantnih krema koje dubinski opskrbljuju kožu vlagom te direktno potiču i pospješuju stvaranje kolagena i elastina.

Prehrana je važna

Prehrana je također vrlo bitan segment pripreme kože iznutra. Zato hrana mora biti bogata mineralima, vitaminima i esencijalnim tvarima koje osiguravaju neometano odvijanje metaboličkih procesa i podižu imunitet cijelog organizma, pa tako i kože. 

Preporučuje se konzumiranje što više svježeg voća i povrća bogatog željezom i vitaminom C, koji jačaju imunitet i poboljšavaju elasticitet i tonus krvnih žila