Dijaspora će za novogodišnje praznike u BiH donijeti i potrošiti stotine miliona KM!

Bosanskohercegovačka dijaspora za božićne i novogodišnje praznike ostavi stotine miliona KM u domovini.

Decembar, osim blagdana i praznika, sa sobom donosi i pojavu koja je karakteristična za svako potrošačko društvo, a koja se izražava kroz povećanu kupnju različitih dobara, odnosno značajno veću potrošnju finansijskih sredstava za usluge.
A u Bosni i Hercegovini, kao jednoj od zemalja s izraženim iseljeničkim profilom, odnosno značajnim brojem pripadnika dijaspore koji se tradicionalno vraćaju u zemlju udecembru, bilježi se i pojava u kojoj iseljenici u značajnoj mjeri ojačavaju novčane tokove, a samim tim i ekonomsku sliku BiH, piše Večernji list.

Uvidom u promet prometa evidentiranog preko fiskalnih uređaja u Federaciji BiH vidljivo je kako u decembru dolazi do značajnog povećanja potrošnje potrošnje, a koja varira u usporedbi sa novembrom, pa do 393 miliona maraka u 2019. pa do 553 miliona maraka, što je zabilježeno u usporedbi dcembar i novembar prošle godine.

To svakako upućuje na nekoliko zaključaka, a prvi je da raste opća potrošnja stanovništva u navedenom mjesecu, dok se drugi krije u činjenici da u tom iznosu značajno udio ima i potrošnju dijaspore, kako ona usmjerena na pomoć obiteljima i kupnju darova ili pak namirnica potrebnih za blagdansku trpezu tako i kroz realizaciju različitih usluga koje su u pravilu jeftinije u BiH u odnosu na zemlje zapadne Europe. se lako ustanovi značajna razlika u iznosima prometa u navedena dva mjeseca, tako je u prosincu 2020. promet iznosio 3.930.082.194, a studenome 3.401.885.584 marke. Pitanje tekuće potrošnje jedno je od onih koje na prilično izravan način progovaraju o značaju iseljeničkog kapitala u novčanim tokovima Bosne i Hercegovine. Ne, dijaspora, osim toga, tijekom cijele godine ojačava kućne proračune svojih obitelji koje žive u BiH. Na takav zaključak jasno upućuju podatke Centralne banke Bosne i Hercegovine koji se odnose na transfere iz inostranstva. U 2022. godini, prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 miliona KM veći su u odnosu na 2021. godinu.

Od ukupnog iznosa tekućih transfera, novčane doznake iz inostranstva odnosilo se na 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM. Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijarde KM odnosi se na mirovinu iz inozemstva. Dakle, izravne novčane doznake obitelji su premašile tri i pol milijarde maraka, a kada se tome dodaju i mirovine, iznose bliži onome od 5 milijardi maraka, javlja Vecernji.ba.Koliko će biti ove godine, u ovom trenutku nezahvalno prognozirati, no vrlo je lako moguće da će uslijed inflacije, a koju je u zemljama zapadne Europe pratio i rast primanja, biti zabilježeni i nešto veći iznosi tekućih transfera.

Osim tekuće potrošnje i transfera, postoji i treći vid ekonomskog utjecaja iseljeništva na gospodarsku sliku Bosne i Hercegovine, a on se ogleda kroz vlastito ulaganje u BiH, odnosno pokretanje biznisa ili pak kroz lobiranje kod određenih uspješnih kompanija sa Zapada koje traže pogodno tlo za realizaciju novih biznis ideja. Inače, priljev izravnih strana u Bosnu i Hercegovinu u 2022. godini iznosio je 1,44 milijarde KM, što je, inače, do sada najviši zabilježeni iznos, a za dio ovoga iznosa svakako imamo zahvaliti i naporima iseljeništva.

Za očekivati ​​je kako će u godinama koje dolaze ovaj vid angažmana dijaspore biti i dodatno naglašen, a na takav zaključak upućuje i činjenica da se unutar BiH sve više provode aktivnosti koje za cilj imaju ojačavanje veze s iseljeništvom, uključujući i izradu registara dijaspore. Naravno, približavanje Evropskoj uniji, kao i provera procesa digitalizacije i smanjenja birokratskih prepreka, neki su od elemenata zbog kojih se također očekuje rast iznosa izravnih stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, piše Večernji.ba.