Mobing u zdravstvu u BiH: “Razmišljaj o budućnosti djece, hoćeš da ti suprug / supruga ostanu bez posla…”

Mobing u zdravstvu problem je sa kojim se suočavaju svi sistemi u svijetu, no on je u Bosni i Hercegovini, prema navodima predstavnika sindikata zdravstva u Kantonu Sarajevo, kojima se radnici najčešće obraćaju za pomoć, iz statusa problema, prerastao u obavezan negativan obrazac ponašanja koji su svi prihvatili unutar zdravstva.

Šta je ustvari – mobing? Više je definicija koje obrazlažu ovaj engleski izraz (mobbing), ali je svima zajedničko da se radi o svakom neželjenom ponašanju kojim jedna ili više osoba drugoj osobi (žrtvi) narušava dostojanstvo, čast i ugled, a sve s ciljem poniženja žrtve ili / i njenog udaljavanja s radnog mjesta.

Svakodnevne prijave

Jasmin Avdović, član Glavnog odbora Sindikata radnika u zdravstvu KS, kaže da im gotovo svakodnevno dolaze prijave za mobing nad radnicima, a ogledaju se u tome da radnici mobing provode jedni nad drugima, najčešće po vertikalnoj osnovi od strane direktno nadređenih ili poslodavca na višem nivou.

Dodaje kako se broj prijava za mobing i sama ozbiljnost, odnosno težina prekršaja, kontinuirano povećavaju.

– Radnici u zdravstvu, radni dan provode u klimi tihih prijetnji, otvorenog zastrašivanja bez ili uz prisustvo svjedoka, zanemarivanja njihovih profesionalnih, radnih ili čak često osnovnih ljudskih prava, ciljanog i usmjerenog targetiranja po raznim osnovama, među kojima većina nema nikakve dodirne tačke sa procesom rada i uvjetima koje radnik treba zadovoljiti da bi usluga koju pruža bila kvalitetna i sigurna. S obzirom na to da odgojni obrasci u našem društvu preporučuju da pametniji popušta i da se poslodavci i njihovi izvršioci u nižim nivoima organizacije posla ponašaju kao da još živimo u feudalizmu, posmatrajući ovaj problem u kontekstu društvenog pomaka, vrlo brzo je stvoreno okruženje straha od bilo kakvog reagovanja u svrhu zaštite svojih pojedinačnih ili grupnih prava unutar poslodavca. Oni koji vrše mobing, vremenom to rade sve češće, više i ne kriju da to rade, a u slučaju da neko zatraži svoje pravo, saopće mu da, ako tako nastavi, susrest će se sa istom ili gorom sudbinom kao i osoba prije njega koja je to pokušala – pojašnjava Avdović.

Mobing u zdravstvu ima dalekosežne i dugoročne posljedice, i to ne samo za osobu nad kojom se vrši mobing.

Naime, prema riječima Avdovića, u radnoj sredini, u kojoj je mobing neskriveno prisutan, njegove posljedice nisu samo lične, nego i profesionalne.

– Osoba koja je izložena mobingu i targetiranju kao posebnom vrstom ciljanog i usmjerenog zlostavljačkog ponašanja prema pojedincu ili grupi, ima smanjenu koncentraciju, smanjenu produktivnost i nije sposobna odgovoriti na kvalitetan i siguran način zahtjevima organizacije rada ili pružanja pojedinačnih usluga. U takvoj radnoj sredini mogućnost profesionalne greške se povećava višestruko, a žrtva takve greške je korisnik usluge u zdravstvu, odnosno pacijent – naglašava Avdović.

U slučaju profesionalne greške radnika, bez obzira na okolnosti koje su dovele do toga, činjenica je, dodaje dalje Avdović, da poslodavac u većini slučajeva neće stati u odbranu radnika, koji će biti izložen svim formalno pravnim posljedicama, što najčešće rezultira suspenzijom, otkazom s posla i / ili oduzimanjem licence za samostalan rad.

– Sve osobe koje vrše mobing, treba da znaju da izlaganje mobingu i targetiranje pojedinaca ili grupa pojedinaca, nije samo nezakonito, u skladu sa nekoliko zakona, već je istovremeno i protivustavno ponašanje, odnosno u pitanju je oblik “napada” na državu – naglašava Avdović.

Primjeri mobinga

Ističe da postoje procedure o tome kako se mobing prijavljuje, evidentira i dokazuje.

– Sve to ukupno traje, čini mi se, oko oko šest mjeseci jer nije mobing ako vas neko uznemirava dan ili dva, to je opetovano, kontinuirano ponašanje koje traje određeni vremenski period. Dakle, svi oni koji u zdravstvu trpe takav vid zlostavljanja pozivam da se jave sindikatu koji će im dati uputstva kako da se ponašaju i pomoći u zaustavljanju mobinga – kazao je Avdović te naveo primjere mobinga koji su do sada prijavljeni Sindikatu radnika zaposlenih u zdravstvu KS:

– targetiranje pojedinaca na random mjestu po osnovu privatnih i za proces rada nebitnih pitanja (bračni status, roditeljski status, rodbinska ili prijateljska veza sa trećim licima izvan radne sredine, društveno ekonomski status, politička i druge vrsta pripadnosti ili orjentacije…),

– uznemiravanje na radnom mjestu i seksualno uznemiravanje,

– negiranje radnih i po osnovu rada zagarantovanih prava iz zakona, Kolektivnog ugovora…,

– negiranje ili sprečavanje radnika u njegovim stručnim nadležnostima za koje u Ugovoru o radu ima taksativno navedene opise poslova,

– za proces rada u potpunosti neosnovano, a nerijetko i nezakonito, vremenski ograničeno ili trajno prebacivanje radnika sa jednog radnog mjesta na drugo ili smjenjivanje sa odgovornih pozicija, a u cilju kažnjavanja za odbijanje učešća u nečemu što je taj radnik smatrao nepotrebnim, neosnovanim u smislu namjenske potrošnje sredstava ustanove ili nezakonitim,

– negativna i pozitivna diskriminacija po raznim osnovama, preferiranje ili protežirani status uposlenih u odnosu jednih na druge, kako pojedinačno, tako i grupno za ostvarivanje jednih ili više navedenih prava,

– pismeni zahtjevi za slobodne dane na koje radnik ima pravo po osnovu “narađenih” sati ili zahtjeve radnika po drugim osnovama koje garantuje zakon, a na koje nadređeni mora dostaviti pismeni odgovor u jasno određenom vremenskom roku, se u momentu kad se zahtjev preda, pred osobom koja je to uradila, pocijepaju i bace na pod ili u kantu za smeće,

– prijetnje po zdravlje i život upućene radniku, prijetnje po društveni status, zdravlje i život članova uže porodice upućene radniku (znam gdje živiš, razmišljaj o budućnosti djeteta-djece, hoćeš da ti suprug / supruga ostanu bez posla u kontekstu prijetnje radniku čiji supružnik radi kod privatnika koji je u poslovnim ili rodbinskim vezama sa osobom koja upućuje prijetnju),

– verbalno vrijeđanje, omalovažavanje i kontinuirano maltretiranje na radnom mjestu koje uključuje i savjetovanje drugim zaposlenim da se ponašaju prema toj osobi isto jer je “to zaslužila” ili da ne reaguju u smislu zaštite i pružanja utjehe takvoj osobi jer je sama kriva što se dovela u tu situaciju,

– te fizičko nasrtanje ili fizički napad na radnom mjestu i u trajanju radnog vremena za vrijeme obavljanja – pružanja zdravstvene zaštite građanima.

Faktor.ba