Međunarodni kriminal u BiH: Građani kupuju umjetnine na crnom tržištu, a mogli bi zapasti u veliki problem

Bosna i Hercegovina godinama slovi kao pogodno tlo za krijumčarenje umjetninama, što predstavlja ozbiljno krivično djelo i kriminal međunarodnih razmjera.

Stručnjaci iz oblasti umjetnosti navode da crno tržište umjetninama u našoj zemlji postoji, naglasivši da se iz neznanja građani koji kupuju takva djela mogu naći u ozbiljnom problemu.

Loša zakonska regulativa dovela je između ostalog do cvjetanja crnog tržišta umjetninama u Bosni i Hercegovini, a s druge strane, brojna djela iz galerija i muzeja nestala su tokom protekle agresije na našu zemlju.

U bazi Centra protiv krijumčarenja umjetninama BiH nalazi se 188 nestalih djela, a u proteklom periodu pronađen je i lociran određeni broj njih i ona pripadaju fundusu Međunarodne galerije portreta u Tuzli, dok se i dalje traga za onima iz Umjetničke galerije BiH, Muzeja istočne Bosne i privatnih kolekcija.

Uništavanje arheoloških nalazišta

Predsjednik centra Dženan Jusufović kaže da u aktuelnom vremenu u našoj zemlji pored krađe djela ozbiljan problem predstavlja uništavanje arheoloških nalazišta.

“To je krenulo od 2020. godine, odnosno od perioda pandemije koronavirusa i do danas je toliko zastupljeno da se naše kulturno dobro prodaje javno putem intereneta. Više se to ne krije, tereni se istražuju putem detektora metala, a Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH se oglasila o tome još 2021. godine”, kazao nam je Jusufović.

Jusufović je bivši direktor Međunarodne galerije portreta u Tuzli, a njegovim angažmanom ukazano je na veličinu problema krijumčarenja umjetnina u BiH. Institucija kulture na čijem se čelu nalazio i danas traga za brojnim umjetninama koje su nestale iz fundusa. Od svih nestalih su vraćene samo dvije slike, dok je za ostalima i dalje aktivna potraga.

“Državni organi trebaju ozbiljno shvatiti ovaj problem. Mi imamo situaciju da se djelo Magdalena Đoke Mazalića do danas nije vratilo, a zna se gdje se nalazi jer je pronađeno. Ono je predato policiji Srbije, postoje dokumenti da ono pripada našoj državi, odnosno porodici, ali BiH ponovo ne radi ništa po tom pitanju”, navodi Jusufović.

Iz domaćih umjetničkih fundusa nestala su djela višemilionske vrijednosti. Umjetnička galerija BiH koja se nalazi u Sarajevu potražuje 50 djela, od čega je 48 pravoslavnih ikona i dva remek djela Ferdinanda Hodlera, koji je bio najpoznatiji švicarski slikar na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

“Djela se uvijek kradu u rovitim društvima u ratu, odnosno tamo gdje nema kontrole i gdje se mogu iznijeti na crno tržište. Neobično je važno da je naš centar agilan i da iznova bacamo svjetlo na taj problem međunarodnih razmjera. Potrebno je utjecati na državne organe jer ako se djela nađu negdje vani, što je vrlo moguće, mora se tražiti način da se ona regularnim putem vrate vlasnicima”, ističe direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović.

Crno tržište u BiH

On navodi da bh. galerije imaju evidencije o ukradenim djelima, kao i fotografije koje se nalaze u bazama lokalnih ministarstava unutrašnjih poslova i Interpola.

“Apel je i na posjednike budućih umjetničkih djela u kontekstu da ako ih kupuju moraju imati trag o vlasništvu jer ako ga nemate vrlo lako se možete naći u ozbiljnom problemu”, upozorava Krsmanović.

Zbog zakonskih manjkavosti crno tržište umjetninama, kako kaže Krsmanović, živi u Bosni i Hercegovini.

“Kod nas postoji probem jer Umjetička galerija BiH već 30 godina ne otkupljuje djela od umjetnika, što je jedan od zadataka. Zbog toga se ne formira tržište. Muzeji generalno diriguju cijene umjetničkih djela i vrijdnost, u odnosu na koje se dalje fomira privatno tržište. Kod nas je to poremećeno te postoji crno tržište koje je vrlo čudno, fluidno i tu zapravo svega ima. Problem je što kupci ne traže dokaz o porijeklu, kupuju djela koja su jeftina, ali im se to može obiti o glavu ako se ustanovi da je ukradeno”, dodaje Krsmanović.

Inače, priča o ilegalnoj trgovini umjetninama prije nekoliko godina je aktuelizirana u našoj zemlji nakon što je utvrđeno da su iz fundusa Međunarodne galerije portreta u Tuzli nestale 72 vrijedne slike i skulpture. Među njima su djela Ismeta Mujezinovića, Marije Ujević, Safeta Zeca…

Oba entiteta u našoj zemlji imaju zakone koji su vezani za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, međutim problem predstavljaju krivični zakoni koji na adekvatam način ne tretiraju ovu oblast.

Svi oni koji se žele podrobnije upoznati s nestalim bh. djelima od 1992. godine do danas, mogu posjetiti Međunarodnu galeriju portreta u Tuzli, u kojoj je otvorena izložba kako bi se vizualno prikazalo kako izgledaju umjetnine koje nedostaju iz fundudsa ili stalnih postavki javnih ustanova, muzeja, galerija, ali i privatnih kolekcija.