Ko je zapravo Geert Wilders? Hoće da zabrani islam, džamije, Kur’an…

Geert Wilders, peroksid plave kose i vatrene retorike, dugo je bio jedan od najpoznatijih nizozemskih parlamentarnih zastupnika u zemlji i inozemstvu. Prozvan nizozemskim Donaldom Trumpom, poznat je po oštroj kampanji protiv imigracije, Europske unije i posebice islama, piše Politico.

Sada je u najboljoj poziciji da postane novi nizozemski premijer jer je izborio šokantnu pobjedu na općim izborima u srijedu. Sve što treba učiniti je nagovoriti potencijalne koalicijske partnere u drugim strankama da surađuju s njim. Koliko bi to moglo biti teško?

Wilders je svoju političku karijeru započeo kao parlamentarni zastupnik 1998. godine, prvo za stranku desnog centra VVD, gdje je bio mentor mladom Marku Rutteu, prije nego što je napustio stranku i osnovao vlastitu Stranku za slobodu 2006. godine. To ga je učinilo parlamentarnim zastupnikom s najdužim mandatom u Nizozemskoj.

Još 1992. godine oženio je Krisztinu Márfai, bivšu mađarsku diplomatkinju. Nemaju djece, ali imaju dvije mačke, Snoetje i Pluisje, koje imaju svoj korisnički račun na X-u s gotovo 23.000 pratitelja.

Zašto je Wilders tako kontroverzan?

Kao politički vođa, Wilders je poznat po svojoj huškačkoj retorici, jer je islam opisao kao “totalitarnu ideologiju” i nazvao Marokance “ološem”.

Wilders kaže da je njegovu averziju prema islamu potaklo ubistvo antiislamskog redatelja Thea van Gogha 2004. godine, kao i vrijeme koje je proveo u kibucu u Izraelu. Njegov predizborni program pozivao je na zabranu Kur’ana, džamija i svih islamskih škola, kao i nošenja islamskih marama u vladinim zgradama.

Prije nekoliko godina osuđen je zbog vrijeđanja skupine ljudi na temelju njihovog porijekla nakon što je u govoru 2014. pozvao da se “smanji broj Marokanaca”. Također nije nesklon napadati brutalnim izrazima druge političare, nazivajući ministricu financija u odlasku Sigrid Kaag “vješticom” i izrugujući se svom političkom protivniku Fransu Timmermansu zbog njegovih tjelesnih karakteristika.

Wildersova antiislamska retorika učinila ga je metom ekstremista i dovela do toga da živi pod zaštitom 24 sata dnevno, dok se u posljednja dva desetljeća stalno seli iz jedne sigurne kuće u drugu. Tokom zabave u predizbornoj noći u jednom kafiću na nizozemskoj obali, Wildersa su pratili zaštitari, a prostorije su prije njegova dolaska pregledavali psi i specijalne policijske jedinice.

Kakva je njegova politika?

Glavno obećanje Wildersa u kampanji bilo je zaustavljanje “tsunamija azilanata”, što je po njemu uzrok raznih društvenih problema, od nedostatka stambenog prostora u zemlji do visokih zdravstvenih troškova.

Sukladno tome, pozvao je na ukidanje azila za izbjeglice i slobodnog kretanja radne snage unutar Europske unije, predlažući da se za neke ljude uvedu radne vize. Također želi da se Sirijcima ukine privremeni azil te da se kriminalcima oduzme nizozemsko državljanstvo i da budu deportirani.

Za razliku od drugih ekstremnih desničara, Wilders ne poriče klimatske promjene, iako smatra da je vlada previše potrošila na smanjenje emisije ugljičnog dioksida. Zalagao se da termoelektrane na ugljen i plin ostanu u pogonu te predlaže obustavu izgradnje solarnih parkova i vjetroturbina. Također želi povući Nizozemsku iz Pariškog klimatskog sporazuma UN-a.

Umjesto toga, on propovijeda prilagodbu klimi – jačanje nasipa i ulaganje u projekte koji bi omogućili povremeno izlijevanje rijeka. Tvrdolinijaški euroskeptik Wilders pozvao je na referendum o “Nexitu”, odnosno o izlasku Nizozemske iz EU i želi izuzeće od europskih propisa o azilu i migraciji.

Šta o njemu misli ostatak svijeta?

Izbori u Nizozemskoj posljednji su u nizu izbora koji mijenjaju europski politički krajolik, a stranke krajnje desnice također su u usponu u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj. Wildersu su čestitali njegovi politički prijatelji, Marine Le Pen u Francuskoj i mađarski premijer Viktor Orbán, koji je rekao da su “stigli znakovi promjene”.

U Kijevu će rezultati nizozemskih izbora biti dočekani sa zabrinutošću. Kao i drugi čelnici krajnje desnice na kontinentu, Wilders je pohvalio ruskog predsjednika Vladimira Putina i osudio ono što je 2017. opisao kao “histeričnu rusofobiju” u Europi.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu prošle godine, Wilders se donekle distancirao od Kremlja, nazivajući napad pogreškom.

Ipak, u jednoj od završnih debata prije izbora, Wilders je rekao da neće podržati slanje više novca i oružja Ukrajini; ti su resursi, rekao je, potrebni nizozemskoj vojsci. S druge strane, privremena vlada Nizozemske čvrsto podržava Ukrajinu i upravo je odlučila poslati Kijevu sljedeće godine više od dvije milijarde eura pomoći.

Wilders je čvrsti saveznik Izraela i zalaže se za premještanje ambasade Nizozemske u Jeruzalem uz zatvaranje nizozemskog diplomatskog ureda u Ramallahu, sjedištu Palestinske uprave. Nakon Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra, rekao je da se “Izrael bori za opstanak” protiv “sila mržnje, barbarstva i terorizma”.

Hoće li postati premijer?

Wilders je osigurao 25 posto glasova, što je mnogo u izrazito diferenciranom izbornom sustavu, ali nedovoljno za većinu u parlamentu. To znači da će morati formirati koalicijsku vladu s još dvije ili tri stranke da bi preuzeo vlast.

To je lakše reći nego učiniti jer mainstream stranke u Nizozemskoj oklijevaju koalirati s krajnjom desnicom i držale su Wildersa izvan vlade više od desetljeća. Razmjeri njegove pobjede, međutim, ojačat će njegovu ulogu u pregovorima.

U pobjedničkom govoru u srijedu, Wilders je pozvao druge stranke da se konstruktivno uključe u koalicijske pregovore te je čak sugerirao da je spreman na kompromis oko svog antimuslimanskog stava kako bi formirao vladu.

“Jako dobro razumijem da stranke ne žele biti u vladi sa strankom koja želi protuustavne mjere. Nećemo govoriti o džamijama, Kur’anima i islamskim školama”, rekao je Wilders.

Iako je Pieter Omtzigt, koji je u tri mjeseca izgradio centrističku stranku od nule i osvojio oko 20 mandata na izborima, prethodno isključio mogućnost koaliranja s Wildersom, u srijedu navečer rekao je da će biti otvoren za razgovore sa svim potencijalnim partnerima.

Dilan Yeşilgöz, koja je zamijenila premijera Marka Ruttea na mjestu čelnika stranke VVD, također je rekla da je otvorena za koaliranje s Wildersovim PVV-om – ali je ove sedmice isključila mogućnost da ga podrži kao premijera.