Austriji nedostaje 230 hiljada radnika, poželjni i Bosanci i Hercegovci

Osim sezonskih radnika, u Austriji ima mnogo studenata iz Bosne i Hercegovine koji borave na osnovu studentske dozvole, ali nakon završetka školovanja, po tom osnovu ne mogu da nastave boravak

Jedna od najprivlačnijih zemalja za naše radnike, Austrija, aktivno radi na privlačenju novih radnika, s obzirom na prisustvo 230.000 otvorenih radnih pozicija.

Građani Bosne i Hercegovine često odlaze u Austriju kao sezonski radnici, a trend priliva radne snage će se svakako nastaviti jer Austrija snažno lobira za dolazak ljudi svih zanimanja, posebno onih u IT sektoru.

Također, traže se i stručnjaci u oblasti elektrotehnike, kao i radnici u ugostiteljstvu, što predstavlja značajni dio potražnje strane radne snage.

Osim sezonskih radnika, u Austriji ima mnogo studenata iz Bosne i Hercegovine koji borave na osnovu studentske dozvole, ali nakon završetka školovanja, po tom osnovu ne mogu da nastave boravak.

Ipak, nakon diplomiranja, studenti imaju određeni vremenski period da pronađu posao, i ako pronađu firmu koja ih želi zaposliti, mogu aplicirati za crveno-bijelu-crvenu kartu (Rot-Weiß-Rot), koja je slična američkoj “zelenoj karti” i koristi bodovni sistem.

Do novembra prošle godine, bodovi su se dodjeljivali isključivo za poznavanje engleskog i njemačkog jezika. Međutim, od tada su uvedene dodatne olakšice, te se sada za dokazano poznavanje bosanskog jezika, na primjer, dodjeljuje dodatnih pet bodova.

U Austriji također važi pravilo da radnici koji dolaze iz drugih zemalja moraju biti plaćeni više od minimalnih zarada koje su propisane za određene poslove. Na primjer, za posao mašinskog inženjera postoji minimalna zakonom propisana zarada, koja iznosi najmanje 2.900 eura. To znači da mašinski inženjer ne može biti plaćen manje od te sume.

Pored toga, svi oni koji su stekli crveno-bijelu-crvenu kartu, odnosno radnu dozvolu koja se dodjeljuje stranim radnicima, mogu očekivati da će im plate biti najmanje 10 posto više od minimalne zarade koja je garantovana za taj posao. Ova praksa je uspostavljena kako bi se osigurala pristojna nadoknada za strane radnike i motivisala njihova zapošljavanja u Austriji, piše Forbes.

U Austriji postoje posebne liste zanimanja koja se smatraju “nedostajućim” na nivou pojedinih pokrajina. Ovo znači da se određena zanimanja u određenim regionima traže više nego u drugim, jer postoji veća potreba za radnicima u tim sektorima.

Jedna od najprivlačnijih zemalja za naše radnike, Austrija, aktivno radi na privlačenju novih radnika, s obzirom na prisustvo 230.000 otvorenih radnih pozicija.

Građani Bosne i Hercegovine često odlaze u Austriju kao sezonski radnici, a trend priliva radne snage će se svakako nastaviti jer Austrija snažno lobira za dolazak ljudi svih zanimanja, posebno onih u IT sektoru.

Također, traže se i stručnjaci u oblasti elektrotehnike, kao i radnici u ugostiteljstvu, što predstavlja značajni dio potražnje strane radne snage.

Osim sezonskih radnika, u Austriji ima mnogo studenata iz Bosne i Hercegovine koji borave na osnovu studentske dozvole, ali nakon završetka školovanja, po tom osnovu ne mogu da nastave boravak.

Ipak, nakon diplomiranja, studenti imaju određeni vremenski period da pronađu posao, i ako pronađu firmu koja ih želi zaposliti, mogu aplicirati za crveno-bijelu-crvenu kartu (Rot-Weiß-Rot), koja je slična američkoj “zelenoj karti” i koristi bodovni sistem.

Do novembra prošle godine, bodovi su se dodjeljivali isključivo za poznavanje engleskog i njemačkog jezika. Međutim, od tada su uvedene dodatne olakšice, te se sada za dokazano poznavanje bosanskog jezika, na primjer, dodjeljuje dodatnih pet bodova.

U Austriji također važi pravilo da radnici koji dolaze iz drugih zemalja moraju biti plaćeni više od minimalnih zarada koje su propisane za određene poslove. Na primjer, za posao mašinskog inženjera postoji minimalna zakonom propisana zarada, koja iznosi najmanje 2.900 eura. To znači da mašinski inženjer ne može biti plaćen manje od te sume.

Pored toga, svi oni koji su stekli crveno-bijelu-crvenu kartu, odnosno radnu dozvolu koja se dodjeljuje stranim radnicima, mogu očekivati da će im plate biti najmanje 10 posto više od minimalne zarade koja je garantovana za taj posao. Ova praksa je uspostavljena kako bi se osigurala pristojna nadoknada za strane radnike i motivisala njihova zapošljavanja u Austriji.

U Austriji postoje posebne liste zanimanja koja se smatraju “nedostajućim” na nivou pojedinih pokrajina. Ovo znači da se određena zanimanja u određenim regionima traže više nego u drugim, jer postoji veća potreba za radnicima u tim sektorima.

Na primjer, u Tirolu, pokrajini poznatoj po turizmu, kuhari i poslastičari mogu očekivati da će zarađivati više nego u drugim regionima Austrije. Razlog za to je što se u Tirolu često traže kvalifikovani kuhari i poslastičari kako bi zadovoljili potrebe turista i ugostiteljske industrije. S obzirom na veću potražnju za ovim zanimanjima u Tirolu, poslodavci su spremni ponuditi više novca kako bi privukli ili zadržali kvalitetne radnike.

S druge strane, u Beču, glavnom gradu Austrije, možda postoji veća konkurencija među kuharima i poslastičarima, jer je grad veći i ima više radne snage u tim sektorima. To može rezultirati manjom zaradom za ista zanimanja u Beču, jer je ponuda radne snage veća od potražnje.

Ovo regionalno variranje u zaradama odražava se na tržištu rada i ekonomiji Austrije i doprinosi prilagođavanju plata u skladu sa specifičnim potrebama i zahtjevima svake pokrajine.

BiH ima velikog prijatelja u Austriji koja je već godinama najveći investitor u našu zemlju.