Fridman: Srbija se sprema za rat, mislim da će se proširiti i van Balkana

Srbija se sprema za rat, mislim da će se to desiti i proširiti i van Balkana, upozorava Džordž Fridman, međunarodno priznati geopolitički prognozer, strateg za međunarodne poslove, osnivač i predsjednik „Geopolitical futures“, piše Danas.rs.

Prije nekoliko sedmica, ističe Fridman, napisao je članak naslova „Svijet počinje da se preuređuje“.

Kaže da do novog poretka sigurno dolazi te da neće biti poput preuređenja koje se dogodilo nakon pada Sovjetskog Saveza 1991.

– Novo preuređenje će proizaći iz ratova i potencijalnih ratova. Ukrajinski rat bijesni skoro dvije godine. Postoje nagovještaji da bi mirovni sporazum mogao biti postignut, ali sukob se nastavlja.

Rat između Hamasa i Izraela traje skoro mjesec i to je možda najžešći i najneumoljiviji rat viđen na mjestu gdje je nemilosrdno ratovanje postalo umjetnost – piše Fridman.

Rat s Kosovom

Naglašava da su mu dva izvora u koje ima veliko povjerenje prenijeli da se Srbija sprema za rat.

– Srbija i Kosovo su vodili krvavi rat 1998-99 u kojem su SAD i NATO stali na stranu Kosova i bombardovali Srbiju. Nadam se da su ovi izvori pogrešni, ali mislim da će se to desiti i proširiti se i van Balkana.

Predviđa da Kinezi upadaju na margine Filipina.

– Japanci su javno izjavili da će raditi na jačanju odbrane Filipina i pomoći slanjem ratnih brodova u slučaju da Kina napadne. Japan je, također, najavio da pojačava saradnju s Malezijom. Osim toga, Kina i Indija vode rat van granica. Japan je rekao Indiji da je spreman da ponudi neodređenu podršku – ukazuje.

Navodi da Kina nema pomorsku snagu za koju drugi vjeruju da ima, ali je i dalje velika sila.

– Dakle, odluka Japana da izazove Kinu, čak i s obzirom na američku podršku, predstavlja novu ulogu za Japan u zapadnom Pacifiku, a kojom Kina možda neće moći da se nosi. Usporena kineska ekonomija također slabi njenu vladu.

Kaže da Turska politički ulazi u centralnu Aziju, što je oblast od izuzetnog značaja za Rusiju. Ovo stvara potencijalno eksplozivnu situaciju.

Širenje rata

– Tenzije u jugoistočnoj Aziji, na Balkanu i u istočnoj Evropi, na Bliskom istoku i u centralnoj Aziji nisu značajnije povezane. Ovo nije kao Drugi svjetski rat, gde su nacije bile povezane jedna s drugom, poput Njemačke i Italije ili SAD i Britanije. U tom slučaju širenje rata je bilo podržano zajedničkim interesima. U trenutnom globalnom sistemu, čini se da nema veze između različitih tekućih i potencijalnih ratova“.

Teško je, kaže, razumjeti zašto izgleda da postoji proliferacija tekućih i potencijalnih sukoba bez zajedničkog temelja.

– Ali kao i uvijek, postoje pitanja na koja ne mogu da odgovorim. Zašto Japanci zveckaju sabljom u isto vrijeme kada Palestinci i Izraelci ratuju, a balkanske države drhte? Ne samo da postoji niz ratnih realnosti i mogućnosti, već se one dešavaju u isto vrijeme.

Na pitanje možda neće biti odgovora, ističe, ali su SAD, vjerovatno, dio mozaika.

– Mnogi razumni smatraju da SAD treba više da se uključe u ratove, čak i ako nas oni direktno ne interesuju. Ali SAD je globalni hegemon, najveća svjetska ekonomija i najveća vojna sila. Ovi faktori upliću SAD s većinom zemalja u svijetu, bilo kroz ekonomske veze ili vojne saveze. Prednost je što SAD ima izbora. Ali poput Britanije i Rima prije nje, SAD moraju biti uključene selektivno.

Sjedinjene Američke Države su porazile Japan u Drugom svjetskom ratu, pobijedile u ratu na Balkanu, pomogle u stvaranju Izraela i oblikovanju Ukrajine. Dok posmatramo ovu listu ratova i mogućih ratova, SAD su duboko uključene na mnogo načina.

Malo vremena za razmišljanje

Dakle, zemlja koju sam izostavio s liste su Sjedinjene Države, koje bi tragično mogle biti uvučene u ratove s malo vremena za razmišljanje. To je tema za razmišljanje za historičare. Sada moramo biti zabrinuti da li moji prijatelji od povjerenja imaju pojma o čemu pričaju. Većina ratova o kojima se priča nikad se ne dešava, zaključuje Fridman.

Fridman je također autor bestselera New York Times. Njegova posljednja knjiga, „Oluja pre zatišja“ (2020) opisuje kako Sjedinjene Države periodično dostižu tačku krize u kojoj se, čini se, nalaze u ratu sami sa sobom, pa se onda poslije dužeg perioda ponovo osmišljava, u obliku koji je vjeran svom osnivanju i radikalno drugačiji od onoga što je bio.

Tekuća decenija (2020-2030) je takva, navodi Fridman u knjizi, i to je period koji će donijeti dramatične preokrete i preoblikovanje američke vlade, vanjske politike, ekonomije i kulture.