Dijaspora i građani BiH vidno nezadovoljni: “Broj avio-linija mora biti veći”

Bosna i Hercegovina je druga u svijetu prema broju stanovnika koji žive u dijaspori. Bez obzira na to, limitiran je broj letova iz države ka glavnim gradovima i atraktivnim lokacijama. Šta kažu građani, a šta uprave aerodroma?

Dok se govori o stavljanju aerodroma Sarajevo pod koncesiju, što kao opciju vidi državni ministar prometa, a Uprava aerodroma govori o hibridnoj koncesiji, a sve to avio stručnjaci gledaju skeptično, iz glavnog grada države možemo putovati za Beč, London, Istanbul, Dubai, Zagreb, Beograd, Abu Dhabi, Frankfurt, Varšavu, Keln, Cirih, Skoplje i Džedu. Građani smatraju da broj linija mora biti veći.

“Prosto je smiješno koliko letova imamo, poredeći sa nekim drugim evropskim gradovima. Mi nismo povezani ni sa regionom kako treba nešto sada sa Skopljom uspostavljeno, ali sve to tako krene par mjeseci, slabo povezani sa Albanijom, a da ne kažem sa zemljama zapadne Evrope”, kaže nam jedan građanin.

Iz BiH ne možemo putovati u glavni grad Francuske, Španije, Italije, Švicarske, Mađarske, kao ni Švedske. Dok iz tuzlanskog i sarajevskog aerodroma objašnjavaju da vrše pregovore, spremaju poticajnu šemu, građanima je trenutno otežan dolazak u državu.

To naročito osjeti bh. dijaspora. Oni koji aktivno rade na promociji BiH i dovođenju stranih investitora zbog manjka letova često ne ostvare zacrtano. Taj potencijal ostaje neiskorišten.

”Jako je teško i ako imate let kojim se povežete preko drugih aerodroma veoma je riskantno ako ne obavite posao na vrijeme, onda ne možete prebaciti let dobijete marginalno vrijeme za let i budete u situaciju da putujete autom u susjednu državu da biste se vratili”, kaže Nazif Hasanović, predsjednik Udruženja bh privrednika u Švedskoj.

Iz Banjaluke trenutno možemo putovati za Dortmund, Berlin, Basel, Beograd i Memingen. Ogroman broj putnika je neopslužen u BiH, a nakon Wizz Air-ovog ukidanja 11 linija iz Tuzle, više od 400 hiljada ljudi ima problem.

”Nama je Tuzla bila prilično nagodna, a sada ti letovi iz Tuzle puno nama fale, ljudima iz Vareša”, kaže nam još jedan građanin.

Ranije se govorilo o dolasku crnogorske aviokompanije. Ali njoj su odobreni letovi samo ka Holandiji i Turskoj, pa je nesiguran njen dolazak u Tuzlu. Vlada TK sada je odobrila 2,5 miliona KM za subvencije avio kompanijama.

”U javnom pozivu će biti precizirano da aviokompanija koja želi da aplicira mora imati odobrenja za letove u te države, na taj način isključujemo mogućnost da padnemo u isti problem i da nakon mjesec-dva saznamo da ne mogu da lete’‘, navodi Dževad Halilčević, direktor Aerodroma Tuzla.

S druge strane, stručnjaci smatraju da to neće dati velike rezultate, a da za odlazak Wizz Air-a razlog treba tražiti u stalnim smjenama direktora aerodroma u Tuzli i neispunjavanja obećanog o izgradnji gate 3 i osvjetljavanja centralne linije.

”Koje to druge kompanije? Ryanair je dva puta dolazio u Tuzlu i odustao. Zar Tuzla misli da će doći i treći puta? EasyJet, Transavia, Eurowings, Vueling ili Norwegian nemaju šanse doći u Tuzlu. Eurowings bi još i imao smisla, ali njih je Lufthansa porezala i oni ne otvaraju puno novih linija. Jedina mala šansa je Norwegian, no on leti za Sarajevo i Beograd i teško će se odlučiti za još jedan aerodrom u blizini’‘, kaže Alen Šćuric, stručnjak za civilno vazduhoplovstvo.

I Vlada KS odlučila se da subvencionira avio kompanije, a javni poziv otvoren je još tri dana. Iz sarajevskog aerodroma kažu da su u oktobru imali jednak broj aviooperacija kao i 2019. godine. Obzirom na broj letova u BiH, mnogi putnici umjesto avionom do destinacija stižu trošeći mnogo više vremena vozeći se u autobusu ili automobilu.

N1BiH