Pred našu zemlju postavljeno 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije: Za četiri godine BiH uspjela ispuniti dva

Evropska komisija opet je istaknula neophodnost ispunjavanja 14 ključnih prioriteta iz njihovog Mišljenja koja je dala još 2019. godine.

No, koliko smo ih uspjeli ispuniti? Dva od četrnaest.

U nekima smo napravili pomake, u drugima napravili korak unazad, a neki skoro da se nisu makli s mrtve tačke.

Donosimo vam ocjene Evropske komisije o 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU i koraci navedeni u Komisiji.

Ključni prioritet 1

Osigurati da se izbori sprovode u skladu sa evropskim standardima uz provođenje OSCE/ODIHR-a i relevantnih preporuka Venecijanske komisije, osiguravanje transparentnost finansiranja političkih stranaka i održavanje općinskih izbora u Mostaru.

– Izborni okvir ostaje da bude usklađen sa evropskim standardima i preporuke. Visoki predstavnik je nametnuo nekoliko izmjena na izbornom planu okvira, uključujući i uveče na dan izbora (2. oktobar 2022.), koji je prema OSCE/ODIHR-u osporio pravnu sigurnost. Održani su općinski izbori u Mostaru u decembru 2020.

Ključni prioritet 2

Osigurati vidljive rezultate kada je u pitanju funkcionisanje mehanizma koordinacije o pitanjima koja se odnose na EU na svim nivoima, uključujući i pripremu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje acquis-a.

Korak: Osigurati rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije na pitanja EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje acquis EU.

Nije bilo akcije u vezi s ovim ključnim prioritetom i korakom. Vijeće ministara bi trebalo poboljšati funkcionisanje i efikasno korištenje mehanizma koordinacije (kolegija i ministarske konferencije) i razviti nacionalni program za usvajanje EU acquis (NPAA). Program za EU integracije, koji je pripremila DEI, još čeka odobrenje od Vijeća ministara. Vijeće ministara treba hitno imenovati nacionalni IPA koordinator (NIPAC) za IPA III.

Ključni prioritet 3

Osigurati pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (SAPC) usvojio je svoja pravila od procedure u 2021. Nakon izbora održanih u oktobru 2022. delegati u SAPC su bili imenovan u maju 2023. godine. Parlament Bosne i Hercegovine i Evropski parlament održali su sjednicu SAPC-a krajem oktobra 2023. Ključni prioritet je ispunjen.

Ključni prioritet 4

Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom

nivou, kako bi se: 

a) osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti

između nivoa vlasti;

b) uvela klauzula o zamjeni kako bi se državi nakon pristupanja

omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa

vlasti radi sprečavanja i otklanjanja povreda prava EU;

c) garantovala nezavisnost pravosuđa, uključujući i njegovu

samostalnu instituciju (VSTV);

d) reformisao Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja

međunarodnih sudija i osiguralo provođenje njegovih odluka;

e) garantovala pravna sigurnost, uključujući i putem uspostave

pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno da osigura

dosljedno tumačenje prava u cijeloj Bosni i Hercegovini;

f) osigurala jednakost i nediskriminacija građana, posebno

postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u

predmetu Sejdić i Finci;

g) osiguralo da su svi organi uprave zaduženi za provedbu

acquis-a zasnovani isključivo na profesionalizmu i da se

ukloni pravo veta u procesu donošenja odluka, u skladu s

acquis-em;

NB: Evropsko vijeće u junu 2022. pozvalo je lidere Bosne i Hercegovine da hitno finaliziraju ustavne i izborne reforme koje su na čekanju. Ove reforme treba da budu najveći prioritet.

Ovaj ključni prioritet zahtijeva temeljne reforme, uključujući i na ustavnom nivou da bi se poboljšao institucionalni okvir Bosne i Hercegovine. U junu 2023. entitet Republika Srpska donio je zakon o neprimjeni odluka Ustavnog suda, u suprotnosti ustavnog i pravnog poretka, što dodatno ometa pravnu sigurnost. 

Ključni prioritet 5

Poduzeti konkretne korake na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata.

Vijeće ministara je imenovalo nadzorno tijelo za provedbu nac strategija procesuiranja ratnih zločina. Poduzete su neke pozitivne akcije na lokalnom nivou (Mostar, Brčko). Povremeno politički lideri nastavljaju sa širenjem historijskog revizionizma i veličanje ratnih zločinaca, uključujući poricanjem i banalizacijom genocida, ratnih zločina i zločine protiv čovječnosti. Bosna i Hercegovina treba da se pozabavi otvorenim pitanjima koji se tiču suđenja za ratne zločine, nestalih osoba, obeštećenja ratnih žrtava torture i seksualnog nasilja i tranzicione pravde.

Ključni prioritet 6

Unaprijediti funkcionisanje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima.

Korak: prioritetno usvojiti izmene integriteta u postojećem zakonu o Visokom sudstvu i Tužilačkom vijeću.

Parlament je u septembru 2023. godine usvojio izmjene i dopune integriteta Zakona o VSTV-u, iako s promjenama u odnosu na verziju o kojoj je konsultirana Venecijanska komisija. Ove promjene ometaju djelotvornost sistema prijavljivanja imovine i stoga moraju biti izmijenjeni. Bosna i Hercegovina bi trebala finalizirati i usvojiti ova dva sveobuhvatna zakona o reformi pravosuđa – novi Zakon o VSTV-u i novi zakon o sudovima BiH – u skladu sa mišljenjima Venecijanske komisije.

Ključni prioritet 7

Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem: 

a) usvajanja i provođenja propisa o sukobu interesa i zaštiti uzbunjivača;

b) osiguravanja djelotvornog funkcionisanja i koordinacije tijela za borbu protiv korupcije;

c) usklađivanja zakonodavstva i jačanje kapaciteta za javne nabavke;

d) osiguravanja efikasne saradnje između tijela za provođenje zakona i tužilaštava;

e) demonstriranja napretka u ostvarivanju rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, kaznenih progona i pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokom nivou;

f) depolitizacije i restrukturiranja javnih preduzeća i osiguravanja transparentnosti procesa privatizacije.

Korak: usvojiti Zakon o sprječavanju sukoba interesa.

Korak: poduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovani kriminal.

Skupština je u avgustu 2022. godine izmijenila Zakon o javnim nabavkama, a podzakonski akti postavljeni su na svoje mesto. Kontakt tačka Europola počela je sa radom u junu 2023. godine, a Bosna i Hercegovina je poslala oficira za vezu u Hag. Svi policijski organi u BiH i Hercegovina sada mogu razmjenjivati poruke putem Sigurne mreže za razmjenu informacija Aplikacijski (SIENA) sistem. Vijeće ministara usvojilo je strategije za borbu protiv terorizma i o organiziranom kriminalu, te ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Ove strategije i akcioni planovi treba implementirati na operativnom nivou.

Ključni prioritet 8

Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osigurati funkcinisanje sistema azila.

Korak: odlučno unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije, na svim nivoima, granice upravljanje i kapacitet upravljanja migracijama, kao i osiguranje funkcionisanja sistema azila.

Upravljanje migracijama je poboljšano. Vijeće ministara usvojilo je strategiju migracija i akcioni plan. Skupština je usvojila Zakon o strancima u avgustu 2023. Prijem kapaciteti su dovoljni. Sporazumi o readmisiji i implementacioni protokoli su generalno zadovoljavajući. Bosna i Hercegovina treba dodijeliti odgovarajući budžet za upravljanje migracijama, poboljšati procedure za povratak osoba koje nisu u potrebi za međunarodnom zaštitom i preduzeti dalje korake kako bi osigurali funkcionalan sistem azila. I dalje postoje prepreke u osiguravanju efikasnog pristupa azilu.

Ključni prioritet 9

Jačati zaštitu prava svih građana, posebno osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i o rodnoj ravnopravnosti. 

Zakonodavstvo o rodnoj ravnopravnosti i zabrani diskriminacije nije usklađeno u cijeloj zemlji ili efektivno sprovedeno. Vijeće ministara usvojilo je novi rodni akcioni plan u oktobru 2023; ostaje da se usvoji novi akcioni plan o ženama, miru i sigurnosti. Slučajevi femicida izazvali su javne proteste i razotkrili sistemske nedostatke odgovora na rodno zasnovano i nasilje u porodici, uključujući i usklađivanje zakonodavstva sa Istanbulskom konvencijom.

Ključni prioritet 10

Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, posebno: (a) ukidanjem upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske i (b) imenovanjem nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja.

Korak: osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i maltretiranja.

U oktobru 2019. godine Ustavni sud je ukinuo pozivanje na smrtnu kaznu u Ustavu entiteta RS. U avgustu 2023. godine Skupština je izmijenila Zakon Ombudsmana za ljudska prava da ga odredi kao nacionalni preventivni mehanizam protiv mučenja i zlostavljanja – međunarodna obaveza zemlje. Ključni prioritet je ispunjen.

Ključni prioritet 11

Osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja. 

Iako je cjelokupni pravni i regulatorni okvir uglavnom u skladu sa acquis-em EU, nedavno je entitet Republika Srpska usvojio u prvom čitanju nacrt zakona koji se odnosi na civilne akteri društva kao „strane agente” koji bi, ako se u potpunosti prihvate, predstavljali još jedan žalostan i neosporno veliki korak unazad.

Ključni prioritet 12

Garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno putem (a) osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, i (b) osiguravanja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa.

Korak: garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja protiv novinara i medijskih radnika.

I dalje postoji zabrinutost zbog političkog pritiska, zastrašivanja i prijetnji novinarima. U julu 2023. entitet Republika Srpska ponovo je uveo krivične kazne za klevetu, sa nesrazmjernim ograničenjima koja ozbiljno utiču na slobodu izražavanja i medija i predstavlja veliki korak unazad. Nisu preduzete nikakve radnje da se osigura finansijska održivost javnog RTV sistema.

Ključni prioritet 13

Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražilaca azila, kao i raseljenih lica i izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Povorke ponosa redovno se održavaju od 2020. Akcioni plan o pravima LGBTIQ osoba usvojena je u julu 2022. i ostaje da se implementira. Zaštita i uključivanje osoba u ranjivoj situaciji treba dalje rješavati.

Ključni prioritet 14

Završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi.

Svi nivoi vlasti provode akcioni plan o javnoj upravi (PAR), sveobuhvatnu strategiju upravljanja javnim finansijama širom zemlje, i sopstvene individualne strategije o upravljanju javnim finansijama. U avgustu 2023. Skupština je usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama, čiji je cilj unapređenje proaktivnog otkrivanja informacija i transparentnosti institucija na državnom nivou. A profesionalna i depolitizirana državna služba ostaje da se postigne, posebno izmjenama zakona o državnoj službi. Ostaje da se osigura koordiniran pristup kreiranju politike širom zemlje.

Avaz