Evo šta je Evropska komisija napisala u izvještaju o Bosni i Hercegovini

Evropska komisija preporučila je danas otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom nakon što se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo u Evropskoj uniji.

U izvještaju komisije o našoj državi se, između ostalog, navodi: 

“Komisija pozdravlja reformske napore koje je Bosna i Hercegovina poduzela od sjednice Evropskog vijeća u decembru 2022. kada je zemlji dodijeljen kandidatski status. Komisija također pozdravlja brzo stupanje na dužnost novog Vijeća ministara u januaru 2023. godine.

Strateški cilj

Javno iskazana posvećenost političkih stranaka strateškom cilju evropskih integracija donijela je pozitivne rezultate.

Poduzeti su koraci i preuzete obaveze u pravcu ispunjavanja ključnih prioriteta i rješavanja koraka navedenih u preporuci Komisije za kandidatski status.

Vijeće ministara je usvojilo strategiju za borbu protiv organizovanog kriminala, napravilo ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i suzbijanje finansiranja terorizma, usvojene su strategije i akcioni planovi u oblasti migracija i borbe protiv terorizma te imenovano nadzorno tijelo za provođenje strategije procesuiranja predmeta ratnih zločina.

Bosna i Hercegovina je doprinijela upravljanju mješovitim migracijskim tokovima prema EU kroz saradnju na implementaciji Akcionog plana EU-a za Zapadni Balkan. U junu 2023. godine započela je sa radom i kontakt tačka sa Europolom.

Usvojeni zakoni

Usvojeni su zakoni, posebno u dijelu koji se tiče integriteta pravosuđa kroz izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH; prevencije torture (određivanje Institucije ombudsmena BiH kao preventivnog mehanizma); o strancima; slobodi pristupa informacijama te je usvojen Gender akcioni plan. Usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a je značajno unaprijeđena tokom izvještajnog perioda, s tim da je ostalo još posla na implementaciji restriktivnih mjera.

Javno iskazana posvećenost stranaka koalicije strateškom cilju evropskih integracija donijela je pozitivne rezultate u periodu nakon dodjele kandidatskog statusa.

Istovremeno, bilježe se negativni pomaci u entitetu Republika Srpska, sa pozivom sudijama Ustavnog suda da podnesu ostavke te usvajanjem zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda, čime se krši ustavnopravni poredak zemlje.

Entitet je također ponovo uveo krivične sankcije za klevetu, ograničavajući slobodu izražavanja i slobodu medija. Nacrt zakona koji targetira kategorije civilnog društva kao „strane agente“ također čeka na usvajanje u entitetu.

Njegovo usvajanje bi predstavljalo još jedan veliki korak unazad u pogledu temeljnih prava. Secesionistički potezi koji podrivaju jedinstvenost, suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet zemlje istovremeno podrivaju napredak u pristupanju EU.

Provesti odluke

Jedan broj odluka Ustavnog suda tek treba da se provede u cijelosti, prvenstveno odluka o državnoj imovini. Zakonodavna tijela oba entiteta trebala bi bez odlaganja imenovati sudije kako bi se osigurao cjelovit sastav Ustavnog suda.

Zemlja mora hitno da finalizira ustavne i izborne reforme koje su na čekanju. I dalje su potrebne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom u predmetu Sejdić i Finci.

Sve u svemu, potrebni su dalji napori da Bosna i Hercegovina ispuni 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije po zahtjevu za članstvo u EU i koracima navedenim u preporuci Komisije za kandidatski status. Status implementacije četrnaest ključnih prioriteta naveden je u izvještaju za zemlju. Komisija preporučuje otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom u EU nakon što se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo.

Komisija će izvijestiti Vijeće o napretku najkasnije u martu 2024. godine”, piše u dijelu izvještaja Evropske komisije koji je posvećen BiH.