Prijeti li nam širenje opasne bolesti

Dok u susjednoj Hrvatskoj raste broj oboljelih od hripavca, dotle je situacija u BiH, u vezi s tom, jednom od najzaraznijih bolesti nepoznanica. Da stvar bude gora, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je nedavno zabilježen prvi slučaj ove bolesti i to kod dojenčeta, a koje je tri dana po prijemu u bolnicu,11. oktobra, usljed i drugih komplikacija, preminulo.

Obim imunizacije

Iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo jučer su bili bez konkretnog odgovora na naš upit u vezi s mogućim prijavama hripavca ili velikog kašlja tokom ove godine. Zbog velikog interesa, kako su naveli, medijima su poslali videoizjavu direktora ZJZ FBiH, Siniše Skočibušića.

Skočibušič je naveo „da u više zavoda za javno zdravstvo bilježimo povremene slučajeve ove bolesti“. Kazao je i da je najviše prijava bilo tokom 2018. godine i to 93 te da je obim imunizacije 68 posto, što, naglasio je, ne obuhvaća kolektivni imunitet.

Ova teška bakterijska bolest najveću opasnost predstavlja za dojenčad i malu djecu, koja nisu razvila imunitet i koja nisu vakcinisana i gdje je, nažalost, smrtnost daleko najveća.

– Veoma je infektivan i lako se prenosi. Kod nekih adolescenata i odraslih se, također, može javiti, ali nerijetko to prođe uz blaže simptome, pa, čak je moguće i da se ne prepozna, jer su bili ili vakcinisani ili ranije u kontaktu. Ali, kada dođe do djece, posebno, ispod jedne godine starosti, tada je mogućnost teških posljedica velika- kazao nam je ugledni mostarski epidemiolog, dr. Nermin Avdić.

Najbolja zaštita

Vakcinacija je, definitivno, kako je podvukao dr. Avdić, najbolja zaštita.

– Ta bakterija Bordetella pertussis, koja i uzrokuje tu akutnu infektivnu bolest dišnog sistema teško se onda može prenositi s jedne osobe na drugu, posebno, to se odnosi na djecu koja još nisu zaštićena vakcinacijom. Da se bolest ne bi širila, potrebno je vakcinisati 95 posto djece, a od toga smo mi još uvijek daleko – kazao nam je dr. Avdić.

Prema podacima iz Godišnjaka ZJZ  BiH u protekloj godini nije evidentiran nijedan slučaj velikog kašlja odnosno pertussisa. Tokom 2021. godine zabilježen je jedan slučaj, a godinu ranije ih je bilo osam.

Inače, kako nam je kazao dr. Avdić, epidemije ove bolesti se javljaju u ciklusima od dvije do četiri godine ili u razmaku između tri i pet godina.

Pogoršanje simptoma

Bolest se prenosi kapljičnim putem,uglavnom preko respiratornih sekreta zaražene osobe tokom kašljanja ili kihanja. Simptomi su u početku blagi, poput lakše prehlade. Ovu bolest, što je karakteristično, uglavnom, ne prati povišena tjelesna temperatura, međutim, simptomi se znatno pogoršavaju nakon desetak dana, kada kreću jaki napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim, hripavim, kreštavim udahom i usljed čega djeca teško dišu.

Avaz