Kako je rat u Gazi podijelio BiH

Početak novog rata na Bliskom istoku pokrenuo je i novu rundu podjela u BiH koje se opet, kao i kod rata u Ukrajini, odvijaju po etničkim i vjerskim linijama.

Rat na Bliskom istoku ponovno dijeli Mostar

Tako je na Starom mostu u Mostaru u utorak, kako su objavili mediji, zavijorila zastava Palestine.

Stari dio grada, u kojem se nalazi i Stari most, u istočnom je dijelu Mostara u kojem dominira bošnjačko stanovništvo. U tom je dijelu grada jaka i podrška Palestini.

S druge strane, u zapadnom dijelu Mostara, u kojem je dominantno hrvatsko stanovništvo, izražena je potpora Izraelu u novom sukobu na Bliskom istoku.

Vrijedi podsjetiti da je Mostar tijekom rata u BiH 90-ih godina prošlog stoljeća bio podijeljen na zapadni, hrvatski, i istočni, bošnjački dio. Fizičkih podjela između dva dijela grada više nema, no ostale su one u glavama ljudi.

Podjele i na političkoj sceni 

Rat Izraela i Hamasa svoj odraz ima i na političkoj sceni BiH. Tako su hrvatski političari u toj zemlji u novom ratu na Bliskom istoku podržali Izrael, a isti su stav zauzeli i srpski političari.

S druge, pak, strane, bošnjački su političari u svojim javnim istupima znatno neutralniji, a njihove se reakcije uglavnom svode na opću osudu rata i nasilja te na isticanje prava i Izraelaca i Palestinaca na svoju državu.

Gradonačelnica Sarajeva kaže da je ‘licemjerno optužiti samo Hamas’ 

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić ocijenila je, primjerice, da je “licemjerno optužiti samo Hamas za situaciju” na Bliskom istoku.

“Za mene je licemjerno osuditi samo napad Hamasa na Izrael, a pritom ne osuditi sve što se dešavalo prije i nakon toga. Osuđujem svaki napad, svaki teroristički čin, svako ubojstvo nedužnih. Osuđujem ubijanje nedužnih civila, među kojima su djeca, žene, nemoćni, stari…”, napisala je Karić u utorak na društvenoj mreži X (bivši Twitter).

Dodala je kako ju je “emotivno potresla” informacija da je Gaza trenutno bez vode i struje te je povukla paralelu sa Sarajevom koje je bilo pod opsadom tijekom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

“Moramo biti ljudi i podjednako osuditi svaku nedužnu žrtvu, i u Izraelu i u Palestini”, zaključila je Karić u svom statusu na X-u.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH osudila napad Hamasa na Izrael

Međutim, da novi rat na Bliskom istoku neće proći bez odraza i na političku scenu u BiH, vidjelo se već i koji dan ranije. Tako je u subotu, na dan napada Hamasa na Izrael, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto u objavi na engleskom jeziku na X-u oštro osudila napad Hamasa na Izrael.

“Nedvosmisleno osuđujem nepravedan i brutalan napada Hamasa na Izrael i njegove građane. Čvrsto stojimo uz Izrael u ovim teškim trenucima”, napisala je Krišto na toj društvenoj mreži na dan kada je Hamas raketama zasuo izraelske gradove i kada su njegovi militanti, rušeći graničnu ogradu između Izraela i Gaze, ušli na izraelski teritorij i počinili brojne zločine nad izraelskim civilima.

Komšić protiv Krišto, kaže da sve treba ‘promatrati u kontekstu’

Na to je reagirao hrvatski član Predsjedništva BiH i trenutno predsjedavajući tročlanog tijela koje je kolektivni šef države Željko Komšić, kojeg hrvatski političari u BiH, ali i politički Zagreb, smatraju bliskim bošnjačkim političarima i tvrde da u Predsjedništvu ne predstavlja Hrvate jer je izabran uglavnom glasovima Bošnjaka.

U razgovoru za BHT 1 u ponedjeljak, Komšić je ocijenio da je Krišto istupila “neoprezno i sebično” jer se nije osvrnula i na, kako je kazao, patnje palestinskog naroda.

“To je stajalište politike njene stranke i oni očevidno idu u tom pravcu”, poručio je Komšić, a prenijeli su bosanskohercegovački i hrvatski mediji.

Ocijenio je da su akcije Hamasa “gesta očajnih ljudi koji teroriziranje civila vide kao izlaz”, dodavši kao sve treba “promatrati u kontekstu”, prenijeli su mediji.

Izraelska veleposlanica poručila Komšiću da Hamas ubija izraelske civile

Na njegove je riječi reagirala veleposlanica Izraela u BiH Galit Peleg, koja je Komšiću poručila da je Hamas napao Izrael i da su žrtve te terorističke supine uglavnom izraelski civili.

“Divna baka je upucana u glavu. Šestomjesečna beba s trogodišnjim djetetom i dvije 85-godišnje bake brutalno su odvedene kao taoci u Gazu. Mala djeca su zatvorena u kaveze, dok su se barbarski teroristi histerično smijali. Gospodin Komšić smatra da to sve treba ‘promatrati u kontekstu’. U kojem kontekstu, gospodine Komšiću? U kontekstu ISIL-a? Auschwitza? Koji kontekst daje legitimitet mučenju male djece? Da otimaju bake? Da ubijaju bebe u njihovom krevetu?”, poručila je, kako su objavili bosanskohercegovački mediji, Peleg.

Dodala je kako se nema namjere “stavljati u središte političkih prepirki u BiH”, ali da smatra da “u ovom slučaju predsjedavajuća Krišto nije izabrala stranu Izraela, nego stranu ljudskih bića”.

No, njenom je reakcijom novi spor unutar BiH oko zauzimanja strane u ratu na Bliskom istoku dobio i međunarodnu dimenziju.

Komšić izraelsku veleposlanicu nazvao ‘izmanipuliranom budalom’

Uslijedio je odgovor Komšića, koji je izraelsku veleposlanicu, prema medijskim izvještajima, nazvao “izmanipuliranom budalom”.

“Ovo što ste vi izgovorili, a tiče se moje izjave vezano uz stajalište Borjane Krišto i sve što se događa ovih dana u Izraelu i Gazi, mogu samo reći da tako nešto što ste vi izgovorili ne da nije točno…već tako nešto može reći samo ili zlonamjerna lažljiva budala ili izmanipulirana, također zlonamjerna budala”, kazao je Komšić, a prenijela je Hina, kao i ostali mediji u Hrvatskoj i BiH.

Dodao je kako veleposlanicu Peleg svrstava “u ovu drugu kategoriju”.

Zovko odgovorila Komšiću da je ‘instrument u rukama terorista’

Komšićeve izjave prokomentirala je Željana Zovko, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a i nekadašnja bosanskohercegovačka veleposlanica u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji te u nizu međunarodnih institucija.

U izjavi za Euractiv, Zovko je kazala da je zgrožena nediplomatskim načinom komuniciranja Komšića s izraelskom veleposlanicom i njegovim stavljanjem u isti koš palestinskog naroda i Hamasa.

“Ovo nije borba Izraela protiv Palestinaca nego protiv Hamasa, terorističke grupe koja je napala Izrael i koja čini masakre nad izraelskim civilima. To je borba protiv terorizma u kojoj Izrael štiti sebe i cijeli slobodan svijet. I ova izjava Komšića pokazuje da je on instrument u rukama terorista”, kazala je Zovko za Euractiv.

‘Hrvati u srednjoj Bosni imaju iskustva s radikalnim islamistima’ 

Dodala je kako “Hrvati u srednjoj Bosni imaju iskustva s ritualnim ubijanjima kakve je sada u Izraelu izveo Hamas”.

Podsjetila je da je u BiH tijekom rata u prvoj polovici 90-ih došlo dosta radikaliziranih boraca iz islamskih zemalja, od kojih su mnogi i ostali u toj zemlji, iako su je, po sporazumima i obvezama koje je preuzelo Sarajevo, odavno morali napustiti. Radikali se, upozorava naša sugovornica, mogu naći i među današnjim ilegalnim migrantima koji preko BiH pokušavaju ući u EU.

“Međunarodna zajednica nije posvetila dovoljno vremena rješavanju tog problema u BiH, kao ni problemu Željka Komšića”, poručila je Zovko.

Bez reakcije Komšića

Naša sugovornica podsjeća i da je EU oštro i nedvosmisleno osudila napad Hamasa na Izrael.

Reakciju je Euractiv tražio i u uredu Komšića u Predsjedništvu BiH, no do trenutka pisanja ovog članka nismo je dobili.

‘Sukob s Bliskog istoka prelijeva se i na BiH’

Političar i sociolog Anđelko Milardović kaže da je novi rat na Bliskom istoku pokrenuo i novu rundu svrstavanja u BiH.

“Revitaliziran je stari sukob na Bliskom istoku i sada se on prelijeva i na BiH. To ne znači da se neće reflektirati i na druge dijelove Europe i svijeta”, upozorava Milardović za Euractiv.

Ocjenjuje kako je to opasno, posebno zato što sukob Izraela i Hamasa u BiH poprima obilježja podjela po etničkim i religijskim šavovima, odnosno po identitetskim linijama.

I rat u Ukrajini podijelio je bosanskohercegovačko društvo

Nešto slično se dogodilo i kada je u veljači prošle godine počeo rat u Ukrajini. I on se, naime, reflektirao na BiH u vidu podjela po etničkim linijama. Razlika je jedino u tome što u ratu u Ukrajini većina Bošnjaka i Hrvata podržava Ukrajince, dok je većina Srba stala na stranu Rusije.

Pritom se i u slučaju rata u Ukrajini i u slučaju rata u Izraelu jedna zaraćena strana doživljava kao “zapadna” (u ovim konkretnim slučajevima, to su Ukrajinci i Izraelci), a druga (Rusi i Hamas u Gazi) kao “istočna”.

“Takve podjele u BiH su opasne, događaju se po civilizacijskoj osnovi. One su postojale i prije svega ovoga, no ratovi u Ukrajini, a posebno u Izraelu, produbljuju ih i pojačavaju”, zaključuje Milardović.

Osjetljiv trenutak za BiH

U svakom slučaju, i novi rat na jednom od svjetskih kriznih žarišta dijeli građane BiH. Nažalost, ponovno po etničkim i vjerskim linijama.

Sreća u nesreći je da njegov razorni potencijal za bosanskohercegovačko društvo vjerojatno nije velik. Ne može se, međutim, ni potpuno zanemariti, tim više što u BiH još nisu zacijelile rane iz rata od 1992. do 1995. godine. To se, uostalom, vidjelo i nakon što je izbio rat u Ukrajini, koji se negativno odrazio na političku situaciju u BiH i na funkcioniranje države.

Sve se to događa u vrlo osjetljivom trenutku za BiH, koja je krajem prošle godine napokon dobila dugo očekivani status kandidata za članstvo u EU. U Sarajevu očekuju i da do kraja ove godine počnu pristupni pregovori.