Ko će ostati s Bakirom Izetbegovićem: Novi pokret ugasit će SDA?

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović izveo je nešto što je čak i za BiH nečuveno kad je Šemsudinu Mehmedoviću doslovno zabranjeno da mu bude protukandidat na Kongresu stranke koji predstoji sredinom oktobra.

Na ovaj način nastavlja se antidemokratsko i siledžijsko upravljanje Izetbegovića, zbog kojeg je tokom proteklih godina ovu stranku napustio čitav niz najistaknutijih kadrova poput Elmedina Konakovića, Denisa Zvizdića, Aljoše Čampare, Fuada Kasumovića…

Nova većina

Upravo ovi kadrovi Izetbegovića su na kraju „došli glave“. Naime, zahvaljujući njihovim novim političkim strankama i saradnji s ljevicom, osigurana je nova većina koja je uklonila SDA s vlasti na svim nivoima.

Ovakvim bezobzirnim, antidemokratskim obračunom s neistomišljenicima unutar stranke Izetbegović u konačnici može samo dodatno jačati taj trend i sebe svesti na političku marginu, što govori mnogo o njegovoj političkoj inteligenciji.

No, za bosanskohercegovačku političku scenu to bi u skoroj budućnosti moglo donijeti potpuno novi moment. Gostujući u “Centralnom dnevniku” Senada Hadžifejzovića, Mehmedović je, između redova, najavio da bi mogao osnovati novi politički pokret.

Prema informacijama koje ima „Dnevni avaz“ iz pouzdanih izvora, ono što je vrlo izgledan scenarij jeste da, nakon Kongresa na kojem je izrežirana pobjeda Izetbegovića, jedan dio nezadovoljnika u SDA krene za Mehmedovićem i potpuno se odvoji od štetne i samoubilačke politike koju vodi lider SDA.

Stabilna većina

To bi sa sobom, sasvim sigurno, povuklo i značajan broj zastupnika u Parlamentu FBiH, ali i kantonalnim skupštinama. Ti zastupnici bi, vrlo vjerovatno, pružili podršku aktuelnoj Vladi Federacije BiH Nermina Nikšića ili se čak uključili u njen rad, što bi dodatno oslabilo poziciju SDA i njihovog vazalnog DF-a, koji su nakon izbora uložili ogromne napore u „otimanje“ zastupnika kako bi pokušali spriječiti demokratske promjene.

Na taj način stvorila bi se stabilnija i sigurnija većina u FBiH, a SDA krenula putem marginalizacije u kojoj bi sve manji broj njihovih članova bio spreman ostati.

Sudbina Šešelja

Bakir Izetbegović je svojim politikama u svega nekoliko godina uspio ujediniti sve protiv sebe – probosansku ljevicu i desnicu, Bošnjake i Hrvate, svoje dojučerašnje najbliže saradnike s njihovim nekoć najvećim protivnicima, kao i ključne zapadne faktore. Prikliješten tako i onemoćao, Izetbegović nastupa sve češće iz radikalističkih pozicija predstavljajući to kao, ni manje ni više, udruženi napad svjetskih centara moći na Bošnjake, čemu suprotstavlja nacionalistički radikalizam, ideološki islamizam te za sebe traži podršku u bliskoistočnim autokratskim režimima. A s takvom politikom Izetbegović u Evropi može završiti slično kao što je Šešelj u Srbiji – kao marginalni ekstremista.

avaz