Ukoliko bi se RS otcijepila, prije bi je “pojela” ekonomska kriza nego rat

Milorad Dodik već godinama govori o odcjepljenju od Bosne i Hercegovine, a to se čini i jasnim ciljem sadašnje vlade u Banja Luci. No ekonomisti upozoravaju kako bi to i gospodarski bilo samoubojstvo.

Prilikom ponovnog izbora za predsjednika svoje stranke SNSD Milorad Dodik je još jednom najavio kako će “inicirati sporazum o mirnom razlazu Federacije BiH i RS” jer je “srpsko ujedinjenje krajnji cilj SNSD-a”.

Ekonomski stručnjaci misle drugačije, a ne vjeruju da bi to bilo i od koristi za stanovnike tog entiteta. Admir Čavalić, ekonomski analitičar i predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku u Zastupničkom domu Parlamenta FbiH smatra kako je odcjepljenje RS-a “nemoguć scenarij jer entiteti za to nemaju pravnih mehanizama” i kako bi to neminovno doveo do ponovnog oružanog sukoba i “iznimnim ekonomskim štetama, posebno za entitet RS”.

“Zaustavila bi se ekonomska perspektiva, ne samo RS, već i dijela regije Zapadnog Balkana. Gubi se desetljeće rasta, slično kao i tijekom ‘90-tih godina”, misli Čavalić. “Ovi pokušaji mogu utjecati na daljnju ekonomsku izolaciju RS-a, što i sad stvara probleme, posebno u pitanju razvoja temeljne infrastrukture.” On podsjeća kako je BiH ionako manje razvijena europska zemlja koja ne može napredovati bez inozemne podrške kroz projekte, kredite itd, piše DW.
Problem je već i sam novac

S druge strane, i za stanovnike Republike Srpske bi bio problem već i novac kojeg sad imaju u džepu: “Pokušaj narušavanja nacionalne valute značilo bi potencijalno siromaštvo od 50% i više posto za običnog građanina u RS. Tko je relativno bio bogat ili pripadao srednjoj klasi, a bez pokrića u inozemnim valutama, preko noći mogao bi završiti na prosjačkom štapu”, procjenjuje ovaj ekonomist. Već i zbog toga odcjepljenje RS smatra kao „nemoguć scenarij”.

“Ono što je moguće je pokušaj postizanja regionalne autokracije s većim ovlastima. Sve se više spominje ‚kiparski scenarij‘. I tada bi najveću cijenu platili građani i privrednici RS-a jer ostaju izvan EU/globalnih ekonomskih tokova”, smatra. A podsjeća i na realnost u ovoj Dodikovoj tvorevini: “Najveći izazov je dužnička kriza. To je ocijenio i MMF. Entitetski budžet treba skoro milijardu KM do kraja godine, što će se pokušati osigurati rastom domaćeg i inozemnog duga. Sljedeća godina je također izazovna. Još uvijek postoji potencijal zaduživanja, ali je cijena veća i sve teže će doći do priznatih kreditora uslijed blagog političkog pritiska izvana”, ocjenjuje Čavalić.

Ipak zaključuje kako RS neće bankrotirati, ali da će sve teže ispunjavati preuzete obveze, a upitnim smatra unaprjeđenje javnih usluga – zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite itd.
“Iluzija u koju ne vjeruje niko”

Ekonomist Igor Gavran također smatra kako je RS već u nezavidnoj situaciji jer se i pri rekordnom proračunskom prilivu sve češće zadužuje po nepovoljnijim uslovima, a vraćanje dugova postaje sve teže. Navodi nedavnu situaciju kad je zbog pomirenju obveza temeljem duga na Bečkoj burzi došlo do kašnjenja redovitih proračunskih obveza pa i isplata plaća.

On povlači usporedbu i s Brexitom gdje je čak i neusporedivo snažnije britansko gospodarstvo pretrpjelo goleme gubitke odlaskom iz europskog tržišta: “Očekivati da minijaturni entitet, mikroskopskog ekonomskog potencijala, ionako slabe ekonomije kao što je BiH, može brzo i uspješno neovisno funkcionirati je potpuna iluzija u koju vjerojatno ne vjeruju ni oni koji ju deklarativno zagovaraju”, pojašnjava on.

Osvrće se i na suspenziju projekata financiranih od Njemačke, ali i drugih država kao i svojevrsno stavljanje RS na ‘crnu listu’, što je umanjilo atraktivnost za strana ulaganja i povećalo percepciju rizika za potencijalne ulagače.