“To je grad duhova”: U prijestolnici Karabaha vlada jeziva tišina, ljudi više nema

Gotovo cijelo armensko stanovništvo napustilo je Nagorno-Karabah, nakon što je prva misija Ujedinjenih naroda stigla u uglavnom napušteno područje u nedjelju.

Stephane Dujarric, glasnogovornik glavnog sekretara UN-a, rekao je da će tim Ujedinjenih naroda na terenu, prva misija UN-a u regiji u 30 godina, “identificirati humanitarne potrebe” kako za preostale ljude tako i za “ljude koje odlaze”.

Mnogi Armenci koji su pobjegli iz Nagorno-Karabke rekli su kako smatraju da je posjet međunarodne misije došao prekasno, nakon što je Azerbejdžan povratio to područje u munjevitoj vojnoj operaciji prošlog mjeseca.

Sjedeći na klupi u blizini središnjeg Trga Republike u armenskoj prijestolnici Jerevanu, Aren Harutyunyan, koji je prošle sedmice napustio regiju koju Armenci nazivaju Artsakh, okrivio je “međunarodnu zajednicu” za egzodus.

Grad duhova

“Šta UN-u preostaje da prati?” rekao je Harutyunyan koji je stigao u Jerevan u petak nakon iscrpljujućeg trodnevnog putovanja iz Stepanakerta, glavnog grada Nagorno-Karabaha .

“Nikoga više nema, svi su otišli, to je grad duhova”, dodaje.

Armenske vlasti saopćile su da je do ponedjeljka navečer više od 100.500 ljudi, od oko 120.000 Karabaha.

Na snimku koju je emitirao TV kanal Al Jazeera, vidi se prazan centralni trg u Stepanakertu, zatrpan smećem, napuštenim kolicima i dječjim romobilima.

Hunan Tadevosyan, glasnogovornik hitnih službi Nagorno-Karabaha, rekao je u nedjelju da se broj civila koji su ostali u Stepanakertu može “izbrojati na prste jedne ruke”.

Artak Beglaryan, bivši armenski separatistički dužnosnik, rekao je da su “posljednje grupe” stanovnika Nagorno-Karabaha na putu za Armeniju.

“Ostalo je najviše nekoliko stotina osoba, od kojih su većina dužnosnici, radnici hitne pomoći, volonteri, neke osobe s posebnim potrebama”, napisao je na društvenim mrežama.

Nepovjerenje prema Azerbejdžanu

Egzodus etničkih Armenaca iz Nagorno-Karabaha armenski dužnosnici opisali su kao “direktan čin etničkog čišćenja”, optužbu koju je Azerbejdžan odbacio, rekavši da je odlazak Armenaca “njihova osobna i individualna odluka i nema nikakve veze s prisilno preseljenje”.

Armenija, zemlja od 2,8 miliona stanovnika, suočava se s velikim izazovom zbog iznenadnog priljeva izbjeglica, od kojih su mnogi “gladni, iscrpljeni i trebaju hitnu pomoć”, prema UN-ovoj agenciji za izbjeglice.

U ponedjeljak su azerbejdžanski dužnosnici rekli da će granatovati “jednaka prava i slobode svima” u Nagorno-Karabahu, “bez obzira na etničku, vjersku ili jezičnu pripadnost”.

Većina Armenaca je otišla jer ne vjeruju da će se azereajdžanske vlasti prema njima ponašati pošteno i humano ili im grantovati njihov jezik, vjeru i kulturu.

Za mnoge Armence ostala su mračna sjećanja na prethodni rat. Godine 2020., tijekom šestosedmičnog rata, Azerbejdžan je vratio dijelove regije u planinama južnog Kavkaza zajedno s okolnim teritorijem na koji su armenske snage ranije polagale pravo.

Nedavna hapšenja nekoliko visokih dužnosnika iz Karabaha dodatno su pojačala zabrinutost Armenaca.

Prošle sedmice azerbejdžanska granična policija uhitila je Rubena Vardanyana, bankara i filantropa, koji je prethodno bio na čelu separatističke vlade Nagorno-Karabaha između novembra 2022. i marta 2023.

Od tada, azerbejdžanski glavni tužitelj, Kamran Aliyev, objavio je da je pokrenuto 300 krivičnih slučajeva za ratne zločine koje je počinilo 300 separatističkih dužnosnika.

Tokom vikenda, nekoliko drugih visokih bivših dužnosnika otcijepljene regije također je privedeno dok su napuštali Nagorno-Karabah, uključujući Davita Manukyana, bivšeg komandanta obrambene vojske Artsakha. Ostaje nejasno koliko je onih koje traži Baku ostalo u Nagorno-Karabahu.

Klix