Iza Dodikovog “sporazuma o punom suverenitetu BiH” krije se njegov opasan plan

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik u više navrata je osporavao suverenitet Bosne i Hercegovine (BiH) tvrdeći da su entiteti, a ne država nositelji suverentiteta. Sada predlaže usvajanje deklaracije o suverenosti BiH (sporazum o punom suverentitetu BiH), uz uslov da se prethodno „izbace stranci“ iz Ustavnog suda BiH i okonča mandat OHR-a.

Prema Dodiku, država ne može biti suverena ako je „međunarodni protektorat“ i ako u njenom Ustavnom sudu stranci utiču na donošenje odluka, piše DW.

Ustavni sud BiH i OHR ranije su osporili više odluka RS-a koje su bile u suprotnosti sa ustavom BiH, među kojima i odluke koje se odnose na imovinu, zbog čega je RS odlučila da suspendira odluke OHR-a i Ustavnog suda na teritoriji tog entiteta. To je, prema analitičarima, izazvalo najtežu političku krizu od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Ministar vanjskih poslova BiH i lider Naroda i pravde Elmedin Konaković, međutim, upozorava da tekst Dodikovog prijedloga ima puno nedostataka.

„Trebalo bi krenuti od državne imovine, da se svi složimo da je ključno pitanje suvereniteta i intregriteta BiH u činjenici da BiH ima svoju imovinu i da je jedini titular državne imovine kojom, uz saglasnost Parlamenta BiH, mogu raspolagati i niže administrativne jedinice“, kaže Konaković za BHRT.

Šef bosanskohercegovačke diplomatije napominje da bi se Dodikovo zalaganje za suverenitet BiH trebalo bazirati na poštivanju zakona i Ustavnog suda BiH, a ne njegovoj suspenziji na teritoriji entiteta RS.

Šta piše u Ustavu i Daytonskom sporazumu?

Dodikove tvrdnje o suvenetitetu entiteta negira profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka (FPN) Suad Kurtčehajić podsjećajući da se prema Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, „suverenost spominje jedino kada je BiH u pitanju, dok suverenost u kontekstu entiteta ne postoji“. On se osvrće i na tezu predsjednika RS-a prema kojoj „BiH nije potpuno suverena“ dok stranci odlučuju ili utiču na donošenje odluka u njenim institucijama, kako u Ustavnom sudu BiH tako i preko OHR-a.

„Prisustvo stranaca je regulisano Ustavom BiH, pa je tako predviđeno da trojica stranaca učestvuju u donošenju odluka u Ustavnom sudu BiH a da pri tome njihov angažman nije vremenski ograničen“, kaže Kurtčehajić za DW.

Šta ako odu stranci?

OHR je ustanovljen Aneksom 10 Daytonskog sporazuma kao konačan tumač civilnog dijela Sporazuma, ali ta institucija ne bi bila potrebna da je BiH ustanovljena kao normalna, funkcionalna država, smatra sarajevski profesor.

„Ako bi stranci otišli iz Ustavnog suda BiH i ako bi se ukinuo OHR, ne bi više bilo mehanizama zaštite BiH od disolucije“, upozorava Kurtčehajić.

Sagovornik DW-a napominje da je „RS već nekoliko mjeseci van ustavno-pravnog poretka BiH“, jer su u tom entitetu protuustavno suspendirane odluke Ustavnog suda BiH i OHR-a, a sama BiH nema mehanizme kojima bi to mogla poništiti. „Sada jedino OHR, uz adekvatnu međunarodnu podršku, ima mogućnost da djeluje, inače bi u RS-u sljedeći korak mogao biti raspisivanje referenduma za nezavisnost. Zato Dodik i njegovi ruski saveznici insistiraju na odlasku OHR-a iz BiH“, kaže profesor FPN-a.

Hoće li Hrvati podržati Dodika?

Dodikovi stavovi odražavaju interese većine Srba u RS-u, no kakvi su pogledi Hrvata na uslove koje predsjednik RS-a postavlja za donošenje deklaracije o suverenosti? Ratni član Presjedništva BiH, profesor Ivo Komšić kaže da nema dovoljno pouzdanih pokazatelja na osnovu kojih bi se danas utvrdio hrvatski odnos prema suverenitetu BiH.

„Postoji samo jedan pouzdan pokazatelj odnosa bosanskohercegovačkih Hrvata prema suverenosti BiH – referendum iz 1992. godine kada su gotovo svi Hrvati sa pravom glasa glasali za suverenu i nezavisnu BiH“, kaže Komšić za DW. Prema njegovim riječima, ta se podrška tokom rata 90-tih izgubila, ali je moguće da se danas u novim globalnim okolnostima, koje oblikuje i ruska agresija na Ukrajinu, stanje ponovo promijenilo.

Ivo Komšić: Nova politička matrica HDZ-a

Najuticajnija stranka bosanskohercegovačkih Hrvata, Hrvatska demokratska zajednica, danas funkcionira na novoj matrici u kojoj se više ne postavlja pitanje da li je neko za suverenost države „nego da li je za ulazak BiH u EU i NATO“.

„Ako bi se sada napravila anketa, 99 posto Hrvata bi bilo za ulazak BiH u EU i NATO, a država ne može ući u te asocijacije ako nije suverena“, kaže Komšić.

On vjeruje da Hrvati u BiH ne bi podržali Dodikov zahtjev da se stranci „izbace“, jer bi to vodilo pokušaju razbijanja države BiH. „To sigurno ne bi podržale nove političke snage Hrvata u Rami, srednjoj Bosni i Posavini, a mislim da ni HDZ to ne bi podržao“, zaključuje Komšić.

Ko ugrožava suverenitet BiH?

Politički analitičar Žarko Papić smatra da je Dodikov prijedlog deklaracije o suverenitetu „neiskren pokušaj političkog pritiska na Trojku“ da se popusti maksimalističkim zahtjevima SNSD-a. Komentirajući za DW Dodikove uslove, Papić kaže da se suverenitet BiH „ne može reducirati samo na OHR i strane sudije u Ustavnom sudu“.

„Suverenitet BiH najviše ugrožavaju Dodikovi zahtjevi za secesiju RS-a, odnos Beograda i njegovi službeni dokumenti poput Strategije odbrane Srbije u kojoj se kao jedan od prioriteta spominje očuvanje RS-a i manje formalni potezi Zagreba poput miješanja u Izborni zakon BiH“, kaže Papić.

Sagovornik DW-a smatra da BiH nije suverena u punom kapacitetu, i da bi „bilo dobro da se to pitanje otvori“.

„Protiv sam OHR-a i stranaca u Ustavnom sudu BiH, ali odlazak stranaca je proces koji zahtijeva prethodno ispunjavanje brojnih uslova“, kaže Papić.

Profesor Suad Kurtčehajić precizira da bi ti uslovi morali podrazumijevati „korjenite ustavne promjene“ koje bi omogućile normalno funkcioniranje BiH i njenu integraciju u euroatlantske političke i sigurnosne sisteme.