Hronologija propasti SDA: Lažni kongresi, osmice, tjeranje neistomišljenika, Sebija, pravdanje optuženih i antizapadna retorika

Stranka demokratske akcije se od svog osnivanja nosila sa nekoliko izazova, ali je uglavnom iz njih izlazila jača.

Svakako da je najveći izazov bio upravljanje procesima za vrijeme rata, što im je kasnije omogućilo “kredite” kod naroda i kada nisu to zasluživali. Naredni izazov je bilo formiranje vlasti tzv. „Alijanse“ početkom ovog milenijuma, kada su sve nacionalne stranke ostale u opoziciji. No, ta vlast nije dugo potrajala i SDA se vratila dosta jača.

I kada su se kasnije dešavali naleti raznih stranaka oni su se uspijevali oduprijeti i uvijek biti dijelom vlasti, dok su drugi doživljavali oscilacije.

U septembru 2014., nešto manje od mjesec pred smrt tadašnjeg predsjednika SDA Sulejmana Tihića, Bakir Izetbegović na Konvenciji biva izabran za predsjednika stranke. To se desilo neposredno pred izbore, pa je on “ni kriv ni dužan” preuzeo odgovornost za uspjeh stranke.

Obračun s “tihićevcima”

U prilog mu je išlo i to što se brzo formiralo Vijeće ministara BiH na čelu sa Denisom Zvizdićem, koje je kasnije označeno kao jedno od efikasnijih. 

Kako je Bakir Izetbegović osjetio da mu raste moć on se odlučio za obračun s „tihićevcima“. Već sredinom 2015. se dešava Kongres gdje se kao protivkandidat pojavljuje Šemsudin Mehmedović. Očekivano kandidatura se odbija, uz tvrdnje da nema dovoljno podrške, ali nakon što je bio siguran da će pobijediti i kada je ubijedio raznim metodama ljude da glasaju za njega, ipak se dopušta da Šemsudin Mehmedović bude kandidat za predsjednika SDA. U toj izrežiranoj farsi Izetbegović pobjeđuje.

Sebija Izetbegović. Armin Durgut / Pixsell

Naredni korak je postavljanje supruge Sebije Izetbegović na čelo KCUS-a, gdje se i dan danas nalazi, uprkos spornoj diplomi.

Od njegovog nastavka obračuna sa neistomišljenicima 2017. godine se formira Nezavisni blok, što kasnije rezultira velikim debaklom SDA u Zenici zahvaljući Fuadu Kasumoviću.

Nastaju nove stranke

Nastavio je Izetbegović obračun sa „tihićevcima“, danas na stranačkim funkcijama ima toliko da se mogu nabrojati na prste jedne ruke, ali je onda počeo i obračun sa svima koji ne misle kao on.

Tako nastaju i Naroda i Pravda i PDA.

Ipak, 2018. godine je uspio i dalje je SDA uspio očuvati na državnom i nivou FBiH, jer nove stranke nisu imale dovoljno vremena da profilišu politike, ali gubi značajnu bazu sa ogromnim budžetom, a to je Kanton Sarajevo.

I dok stranku napuštaju brojni kadrovi nezadovoljni time što svim procesima upravlja bračni par sa Poljina, Bakir Izetbegović u tome ne vidi problem i umjesto toga na njihovo mjesto postavlja poslušne potkapacitirane kadrove. Tako da na narednom Kongresu niko nije ni smio da pokuša da bude protivkandidat.

Gubi se osjećaj s realnošću

Kao alat za obračun sa neistomišljenicima se koristi i bivši šef obavještajne službe Osman Mehmedagić Osmica, koji prisluškuje one koji negativno pričaju o njemu. Prave se i obavještajni mediji, koji iznose razne gadosti na račun neistomišljenika.

U takvom odnosu snaga Bakir Izetbegović gubi osjećaj sa realnošću i ubijeđen je da radi pravu stvar.

Osman Mehmedagić i Bakir Izetbegović. Facebook

U isto vrijeme dešavaju se brojne optužnice protiv kadrova SDA, ali on u tome vidi „napad na Bošnjake“, „nastavak hibridnog rata“, govori da je neko otac četvero djece, daje izgovore da je neko ranjavan u ratu kako bi opravdao kriminal, tjera potrčke da organiziraju proteste ispred pravosudnih institucija. Razni asimi, osmice, salke, fadili,ramići su tako pravdani.

No, niti on, niti ograničeni ljudi oko njega više nemaju šta ponuditi građanima. Kako se stvara osjećaj gubitka kontrole u predizbornom periodu 2022. godine počinje antizapadna histerija, obavještajni mediji u javnost puštaju „balon“ kako Kristijan Šmit planira izmjene Izbornog zakona na način, ispostavit će se kasnije kada su nametnute, koji nema veze sa realnošću. Nakon toga se organiziraju protesti ispred OHR-a, gdje dežurni organizator protesta vlasti Nihad Aličković daje mikrofon Šefiku Džaferoviću i tako razotkriva ko stoji iza svega toga.

Sa takvom Bakirovom SDA niko nije htio, okupilo se čak 11 stranaka kako bi se suprotstavilo tome da on opet bude u Predsjedništvu BiH. Tako Denis Bećirović, sa više od 100.000 glasova razlike, ostvaruje pobjedu u izborima za Predsjedništvo BiH. Za ostale nivoe vlasti SDA ostvaruje solidan broj glasova, ali nikog osim DF-a, minornih SBiH i NES-a ne uspijeva ubijediti da trebaju ostati na vlasti.

Blokiranje procesa

Tada Bakir Izetbegović potura istrošenog Refika Lendu da blokira sve procese u FBiH, po principu „ako mi nećemo biti vlast, onda neće niko“. Kada OHR to više nije mogao da gleda odblokirao je procese i formira se nova Vlada FBiH na čelu sa Nerminom Nikšićem. Iz SDA se tada pojačava narativ protiv međunarodne zajednice, na račun visokog predstavnika Kristijana Šmita se koriste uvrede kakve je ranije samo Dodik upućivao. Ipak, takvo ponašanje je samo odmoglo Bakiru Izetbegoviću.

Lendo: Bakirov vojnik. N. Šaljić / Avaz

Sada već penzioner, koji je okrenuo sve protiv sebe, ulazi u borbu za četvrti mandat predsjednika stranke, iako je već postalo jasno da stranka ne može napredovati dok je on na njenom na čelu. No, ni to mu nije dovoljno pa ponovo gasi konkurenciju na Kongresu, tvrdeći da Šemsudin Mehmedović nije skupio dovoljan broj podrške za kandidaturu, iako Mehmedović tvrdi suprotno.

Već je postalo jasno da Bakir Izetbegović ne može otići sa čela stranke dok on to sam ne odluči, a ako nije odlučio sada teško da će i u budućnosti. Možda bi bilo bolje da se umjesto farsi od kongresa mu dodijeli doživotni mandat s obzirom da je i sam izjavio da je stranku „naslijedio od oca“.