Ko procjenjuje iznos potrošačke korpe i zašto ona nije validan argument za političare?

Sindikalna potrošačka korpa u mjesecu augustu u Federaciji BiH iznosila 3.322 KM, dok je u RS-u skoro 2.500 KM. Kako je moguća tolika razlika iznosa potrošačkih korpi u jednoj zemlji objasnio je Admir Čavalić.

Predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Admir Čavalić je pojasnio na svom X profilu (ranije Twitter) da zavodi i agencije za statistiku prate indeks potrošačkih cijena, a ne iznose potrošačkih korpi.

Tako je i u Evropskoj uniji. Potrošačke korpe objavljuju sindikati shodno vlastitoj metodologiji i zbog toga se zovu sindikalne potrošačke korpe. Prema njegovim riječima, vrlo je teško koristiti ove podatke za neku ozbiljnu ekonomsku i političku raspravu.

“Uzmimo samo npr. sindikalne potrošačke korpe za dva BiH entiteta: U FBiH za mjesec dana treba 3.322 KM, dok u RS skoro 2.500 KM. Dakle, u okviru jedinstvenog ekonomskog prostora razlika je oko 800 KM (jedna medijalna plata)”, naveo je.

On je predstavio i komparaciju sa minimalnom potrošačkom korpom iz Srbije (koju ne objavljuju sindikati), onda je razlika između federalne potrošačke korpe i one u Srbiji gotovo 2.500 KM, koliko iznosi korpa u RS.

Suština je, kako kaže, da je ovaj indikator nepouzdan i često se ciljano precjenjuje (od sindikata) ili potcjenjuje (od vlada).

“Ovo svakako ne znači da cijene uslijed inflacije ne rastu, već prije svega da moramo biti precizni pri praćenju trendova u ekonomiji – i u vezi refleksija u politici”, zaključio je.

Inače, u razgovoru za Klix.ba predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara Marin Bago izjavio je kako se subvencijama o mnogim odlukama može smanjiti potrošačka korpa.

To je jučer trebalo uraditi, znamo da je potrošačka korpa 3.300 KM i to je stravična cifra. U porodicama gdje dvoje radi i ima prosječnu platu nedostaje im nekoliko stotina maraka da izmire potrošačku korpu. Stravičan je podatak da čovjek sa prosječnom platom ne može prehraniti porodicu jer je prosječna plata 1.200 KM, a porodici treba 1.500 KM za hranu. To su sve stravični podaci”, kaže Bago.

Također navodi da se trgovcima koji na štetu potrošača žele ostvariti profit i podižu cijene može i treba stati ukraj.

“Kod nas je ostvarivanje ekstraprofita zabranjeno, zabranjen je monopol. Jednostavno trebamo braniti svoje interese i svoju zemlju i sebe. U digitalnom poslovanju se može saznati koliko se nešto platilo i za koliko se prodaje”, poručio je.

Klix.ba