Projekt izgradnje Vjetroparka Vlašić vrijedan 36 miliona eura na javnom uvidu

Federalno ministarstvo okoliša i turizma u skladu sa članom 40. i članom 70. Zakona o zaštiti okoliša stavilo je na javni uvid Zahtjev investitora JP Elektroprivreda BIH d.d. Sarajevo, za projekat izgradnje Vjetroparka Vlašić, instalirane snage do 50 MW u općini Travnik.

Radi se projektu izgradnje vjetroelektrane “Vlašić”, čiju će realizaciju sufinancirati Europska investicijska banka kreditom u iznosu od 36 miliona eura (70,4 miliona KM), s rokom otplate od 20 godina, uključujući četiri godine grejs peelekrioda.

Sredstva će biti alocirana na Federaciju BiH, a implementator projekta je JP “Elektroprivreda Bosne i Hercegovine” d.d. Sarajevo.

Projekt predviđa isporuku, instalaciju i puštanje u pogon vjetroagregata instalirane snage do 50 MW, izgradnju temelja, isporuku i ugradnju električne opreme i transformatora za vjetroagregate i tornjeve, izgradnju podstanice visokog napona, izgradnju pristupnih puteva, kablovskih tranšea, montažnog prostora i platformi za dizalice te različite konzultantske usluge.

Realizacija projekta je planirana za 2024. godinu.

KONCESIJA NA PERIOD OD 30 GODINA

Lokacija predloženog projekta se nalazi na Vlašićkom platou u općini Travnik katastarska općina Paklarevo oko 80 km sjeverozapadno od Sarajeva i 6 km sjeverno od Travnika, u Bosni i Hercegovini.

Nalazi se u nenaseljenom području oko 15 km sjeverno-zapadno od grada Travnika, na zemljištu u privatnom vlasništvu, koje se prvenstveno koristi za ispašu ovaca. Projekat VE Vlašić obuhvaćen je “Listom investicionih potencijala FBiH“ pod rednim brojem 30, koju je Vlada FBiH usvojila na sjednici održanoj 24.06.2016. godine.

Koncesija je dodijeljena na period od 30 godina sa mogućnošću produženja ugovora, tokom kojih će EPBiH uplaćivati naknadu za koncesiju u visini od 1,5 procenata ukupne vrijednosti proizvedene električne energije iz postrojenja koje koristi ovaj obnovljivi izvor energije. 

Predložena vjetroelektrana (VE Vlašić) će uključivati do 18 vjetroturbina pristupne ceste i odgovarajuću energetsku infrastrukturu, te će imati instalisanu snagu do 50 MW.Očekivana proizvodnja iznosi cca. 115 Gwh godišnje (ovisi o izboru vjetroagregata, što će biti tačno definisano u kasnijim fazama razvoja projekta). Očekivani životni vijek vjetroelektrane je oko 25 godina.

Buduće vjetroelektrane će biti instalirane na nadmorskim visinama u rasponu od 1.450 do 1.700 metara. Izgradnja vjetroelektrana je planirana na deset lokacija Panje I, Panje II, Paklarske stijene, Ostrik, Devecani, Planinarski dom, Brajlovica, Đenetić, Okolina kote 1616 i Okolina kote 1767.

VLAŠIĆ POGODAN ZA IZGRADNJU VJETROELEKTRANE

EPBiH ovim projektom želi da ostvari svoje strateške ciljeve, ulaganjem u razvoj vjetroelektrana kao i doprinese ispunjenju međunarodnih obaveza BiH o učešću obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji energije. Vjetroelektrana Vlašić će doprinijeti ostvarivanju tog cilja, i iz tog razloga, je EPBiH pokrenula kampanju mjerenja potencijala vjetra na planini Vlašić, s ciljem izgradnje vjetroelektrane.

Mjerenja vjetropotencijala na lokaciji Vlašić vršena su od 2010 godine na tri mjerne stanice (visine 10m, 30m i 60m) koje su postavljene na različitim lokacijama u blizini i na prostoru koncesionog područja. Analiza mjernih podataka pokazala je da je planirani prostor za VE Vlašić pogodan za izgradnju vjetroelektrane, sa prosječnom godišnjom brzinom vjetra 6,55 m/s na visini od 63.4 metra.

“Ako se pokaže da su svi projekti koje smo izabrali isplativi, krenućemo u izgradnju 10 vjetroagregata snage do 50 megavata čija je vrijednost oko 70 miliona eura. Realizacijom projekta pripreme i izgradnje vjetroelektrana na deset lokacija ostvaruju se direktne financijske koristi za Kanton, razvoj i izgradnju putne infrastrukture šireg područja Vlašića, te lokalne zajednice. Kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, BiH je jedna od zemalja sa najvećim hidropotencijalom koji je za sada neiskorišten”, kazao je prilikom potpisivanja koncesionog ugovora direktor EPBiH Elvedin Grabovica.

Proizvodnja električne energije iz vjetra ima vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu. Povećanjem udjela obnovljivih izvora energije (energija vjetra, vode, biomase  islično) postiže se veća energetsku održivost sistema, kao i sigurnost snabdjevanja električnom energijom, na način da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i električne energije.

Podsticanjem proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, posebno vjetra, obezbjeđuje se zaštita okoliša, smanjenje utjecaja upotrebe fosilnih goriva na okoliš, kroz smanjivanje emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova.

I.R./Akta.ba