Problem vršnjačkog nasilja sistemski rješavati

Stručnjaci raznih profila okupili su se danas u Sarajevu da bi razgovarali o problemu vršnjačkog nasilja, ali ne u namjeri da, kako je istaknuto, taj skup bude sudnica nego mjesto na kojem će se na racionalan način s ponuđenim argumentima nastojati ukazati na izvorišta tog problema.

Centar za kulturu dijaloga kao organizator skupa nazivom je želio ukazati na to da su i počinioci i žrtve vršnjačkog nasilja naša djeca, a između su oni koji svjedoče, koji su, kako je rečeno, također žrtve.

– Kritizirali su nas zašto kažemo da su i počinitelji i žrtve krivičnih djela naša djeca. Upravo zato što to i jesu naša djeca – i dijete koje je nasilno, kao i dijete koje traži pažnju roditelja jer je emocionalno zanemareno. Zato ćemo mi u Centru za kulturu dijaloga uvijek ovakve debate definirati na način da su i počinitelji i žrtve krivičnih djela naša djeca – kazala je novinarima Sanja Vlaisavljević.

Ombudsmen za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur podsjetila je da je ta institucija u svojim izvještajima u više navrata ukazivala na problem vršnjačkog nasilja, a posebno zabrinjavajućim smatraju ako se to nasilje dešava u školskim prostorima koji su osim obrazovne i odgojne ustanove.

– Posljednji slučaj je alarmantan i ukazuje da ne smijemo propustiti priliku da zajedno, svi subjekti, djelujemo i damo odgovor na probleme koji su evidentni. Zakonodavstvo u BiH nije problem, nego je to implementacija. Ne možemo dozvoliti da čak niti Institucija ombudsmana nema pristup određenim privatnim ustanovama, a to nam se upravo desilo kad smo radili opservaciju u predškolskim ustanovama – kazala je. Po njenim riječima Institucija ombudsmena nema izvršnu, ali ima uloga da nadležnim zakonodavnim tijelima ukaže na slabosti sistema.

Pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez mišljenja je da se problem vršnjačkog nasilja mora sistemski rješavati, a niti jedan od sektora to ne može sam uraditi.

– Jedan od izvora tog problema sigurno je stanje mentalnog zdravlja u čitavom društvu i prilično neodgovorno društveno okruženje u kojem živimo – kazao je novinarima.

Mišljenja je da je to proces u kojem treba krenuti od podrške školama i jačanja njihovih kompetencija da se nose s tim problemom, a kao jednu od mjera vidi u uvođenju psihologa u škole koji bi pružali podršku ne samo djeci nego i nastavnicima.

Centar za kulturu dijaloga organizirao je 2008. prvu debatu o temi vršnjačkog nasilja, nakon što je u Sarajevu ubijen dječak Denis Mrnjavac. Prošlo je osam godina a, kako navode, pomaci s mrtve tačke su neznatni. Da su znatni, istaknuto je, ne bismo ponovo svjedočili najrazličitijim oblicima vršnjačkog nasilja i maloljetničkog prijestupništva.

Današnji skup otpočeo je minutom šutnje za Mahira Rakovca, koji je počinio samoubistvo prije dvadesetak dana, Denisa Mrnjavca, ali i sve druge žrtve vršnjačkog nasilja i maloljetničkog prijestupništva.

Inače, Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku postoji u Brčkom i RS-u, a u FBiH usvojen je pretprošle godine nakon čega se traži ponovna revizija tog zakona.