Za pola godine 24 državna tužioca podigla samo dvije optužnice za ratne zločine

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u prvih šest mjeseci ove godine, u odjelu koji ima 24 tužioca, podiglo samo dvije optužnice za ratne zločine protiv tri osobe te raspisalo 17 potjernica u više od stotinu predmeta s procesnim smetnjama, rečeno je na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV BiH).

Jasmin Murtagić, rukovodilac projekta “Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH” je, izlažući izvještaj o radu Tužilaštva BiH od 1. januara do 30. juna, kazao da je u više od stotinu predmeta s procesnom smetnjom raspisano samo 17 potjernica.

– Ističem da su u ovom periodu od šest mjeseci na 24 raspoređena tužioca u, naglašavam, Posebnom odjelu za ratne zločine, podigli dvije optužnice protiv tri lica i donijeli devet negativnih tužilačkih odluka – kazao je Murtagić.

Dodao je da su kroz prethodne izvještaje govorili o 40 optužnica u okviru dvije godine i da je taj podatak bio prihvatljiv, ali se veliki dio optužnica odnosio na nedostupne osobe, o čemu je Detektor ranije pisao.

– Dvije optužnice protiv tri lica u šest mjeseci, vi procijenite, kao regulator sistema, da li je to kvalitativno i kvantitativno zadovoljavajući rezultat – kazao je.

Članica VSTV-a Amila Mimica Kunosić je kazala da je nedopustivo da toliki broj tužilaca i stručnjaka radi u Tužilaštvu, a broj predmeta i optužnica nije zadovoljavajući.

– Predlažem da mi, kao Vijeće, do sljedećeg izvještaja razmislimo koje radnje u skladu sa svojim ovlaštenjima možemo pokrenuti protiv glavnih tužilaca gdje nemamo pomaka, i gdje neke stvari ne idu i ne rješavaju se predmeti – kazala je ona.

Murtagić je kroz izlaganje kazao da postoji problematičan trend u preciznosti broja predmeta za ratne zločine, na koji su i ranije ukazivali.

– Šta da kažemo osim da Vijeće u ovom trenutku ne zna tačan podatak o broju predmeta. Ima više cifri i podataka, i oni se stalno mijenjaju. Ne trebamo se braniti, šta god da nam kažu i javnost i pravosudna zajednica, ne trebamo se braniti – kazao je član Vijeća Mustafa Šabić.

Vijeće je usvojilo i prijedloge kojim se Državnom tužilaštvu nalaže da u roku od tri mjeseca izvrši potpunu reviziju svih neriješenih predmeta ratnih zločina, da promptno unaprijede rad na predmetima sa procesnim smetnjama i povećaju broj raspisanih potjernica, te do kraja godine prioritetno fokusiraju rad na predmetima koji imaju potencijal sudskog epiloga, odnosno podizanja optužnice.

Zbog učestalih oblika nasilja i ubistava žena u Bosni i Hercegovini, članovi VSTV-a su usvojili set aktivnosti u pogledu unapređenja postojećeg sistema zaštite žena žrtva nasilja u BiH, i otvorili pitanje potrebe dodatne eduakcije sudija, tužilaca i policijskih službenika koji rade na ovim predmetima i slučajevima.

Demirel Delić iz Odjela za pravna pitanja VSTV-a kazao je da analizu stanja planiraju završiti do novembra, kada će sa konkretnim podacima kreirati pravac u kojem cijeli sistem mora krenuti, ako želi kreirati sigurnije društvo i adekvatniju reakciju institucija u zaštiti žena od nasilja.

– Obratili smo se općinskim i osnovnim sudovima i tražili informacije o problemima multisektorske saradnje, ali i problemu u primjerni podzakonskih akata. (…) Odjel će provesti dubinsku analizu prema podacima iz CMS-a, koje su mjere donosene, da li su donesene kulmulativno ili parcijalno – kazao je Delić.

Šabić je, osvrćući se na ubistva u Gradačcu i odluke koju je donijela sutkinja uz obrazloženje da nije imala dovoljno dokaza od policije za izricanje bilo kakve mjere, kazao da je dobijao podatke da su u sličnim slučajevima izricane mjere zaštite i da se praksa mora uskladiti.

– Da bi bilo obavezno da se sudije koje rade taj posao educiraju. (…) Nema ujednačene prakse u pogledu rada na ovim predmetima i izricanja mjere. To se mora promijeniti – kazao je.

Željka Fabić je istakla da su zakonski okviri dobro regulisali pitanja nasilja i kažnjavanja ubistava, ali treba analizirati koliko se oni primjenjuju. Smatra i da bi se, u slučaju da odbija svjedočiti, prvi iskaz žrtve trebao uzeti kao relevantna izjava.

Poručila je da je neophodna dodatna edukacija i usklađivanje prakse, naročito za policijske službenike na kojima je, kako je kazala, najveći teret, jer moraju prvi procijeniti situaciju.

Pitanje izricanja mjera zabrane naglasila je članica Vijeća Amila Mimica Kunosić, koja je istakla bitnim za analizu broja izricanja, ali i vrste mjera koje su se izricale u prethodnom periodu.

– Suština kod nasilja u porodici je zabrana prilaska žrtvi, isto tako ima pravo da se izrekne i psihijatrijsko liječenje, što je jako bitna mjera i nju bi trebalo izricati svaki put kad dođe do nasilja. A moje informaicje su da rijetko dolazi do toga – kazala je ona.

S druge strane, Saša Sarajlić je podržao napore Odjela u kreiranju koraka ka unapređenju ovog problema, ali je dodao da kroz svoje tužilačko iskustvo u primjeni zakona smatra da se treba uzeti u obzir i tradicija od koje se polazi.

– Ja dok sam radio kao kantonali tužilac, nema šta ne dođe kao prijava nasilja u porodici. Dečko boluje od astme i otac ga uhvati da puši, on njemu šamarčinu klepi i to je nasilje u porodici. Kćerku otac zatekao u lošem društvu, opominje nemoj i, hop, nasilje u porodici – kazao je on.

Na samom početku sjednice predsjednik Lagumdžija je saopćio da je potpredsjednica Vijeća Biljana Simeunović podnijela ostavku zbog opstrukcija direktora i Sekretarijata Vijeća, te nedostatka komunikacije kojom joj je onemogućno obavljanje poslova predviđenih Zakonom o VSTV-u.

Članovi Vijeća su usvojili zaključak radne grupe o uvođenju kategorije “novinar” u CMS sistem, kako bi tužilaštvo imalo uvid u radu na predmetima i analiziranju mogućih motiva napada na novinare. Naveli su da je ranije jedan predmet u Banjoj Luci došao pred tužioca bez da su znali da je osoba novinar, i da bi to moglo biti motiv napada na njega. Ovim prijedlogom nastoje unaprijediti sistem zaštite i analizu stanja ugroženosti novinara u BiH.

Tokom rasprave, a bez ranije planirane tačke, članovi su govorili i o problemima s novim izmjenama Zakona o VSTV-u, navodeći da će njegovo usvajanje onesposobiti insituciju Vijeća i rad Odjela za integritet, jer nove izmjene ostavljaju prostora za nedostavljanje podataka sudija i tužilaca na provjeru. Zakon je nakon ove rasprave usvojen na sjednici Doma naroda.

Amila Mimica Kunosić je kazala da ovaj zakon ne vodi ka napretku i da nije napisan u skladu s međunarodnim preporukama i mišljenjem Vijeća. Ona je kazala da je ovim zakonom ostavljeno prostora za korupciju.

– Znam da su partneri rekli da neke države u zakonima imaju čak i sestre, braću koji nisu u zajedničkom domaćinstvu, jer su ljudi analizom utvrdili da se takve stvari dešavaju, i vjerovatno se dešavaju – kazala je ona u pogledu izmjena zakona da se iz provjere izuzmu djeca koja ne žive u istom domaćinstvu.

Lagumdžija je kazao da je kategorično protiv ovakvog oblika zakona i da će u njegovoj primjeni doći do blokade i nedostavljanja podataka Odjelu za integritet o sudijama i tužiocima iz Republike Srpske.

Kako je objasnio, umjesto da su dužni dostavljati podatke o imovini sudija i tužilaca, sada se moraju osloniti na zakone iz poreznog i bankarskog sistema koji u svojoj suštini nema predviđenu kontrolu imovine sudija i tužilaca. Kazao je da sporazum ,koji se predlaže kao garant, neće spriječiti blokadu.

– To je dobra volja hoće li poštovati taj sporazum i na šta će pristati u tom sporazumu. Nonses je da će odjel, koji nema status pravnog lica, zaključivati sporazum s nekim – kazao je on.

Sjednica VSTV-a nastavlja se 7. septembra.

Detektor