Kako zaštititi djecu? – Nova školska godina, stari problemi i strahovi

Početak svake školske godine donoisi stare neriješene probleme. Međutim, ova školska godina donosi novi izazov – digurnost učenika. Ovo je posebno došlo do izražaaja nakon dešavanja u OŠ Vladislav Ribnikar u Beogradu.

BiH: Psiholog u svakoj školi

Imajući u vidu teška dešavanja u zemljama regiona posljednjih mjeseci, brojni stručnjaci iz oblasti obrazovanja, ali i zdravstveni, ovih dana s početkom nove školske godine u Bosni i Hercegovini upozoravaju školske djelatnike i roditelje da pomognu svojim mališanima da im polazak u školu ostane u lijepim uspomenama, da bude što manje stresan za sve u kompletnom odgojno-obrazovnom sistemu.

Profesorica Samela Alagić, viša saradnica za dobrobit učenika u Institutu za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo, u razgovoru za Oslobođenje pojašnjava da je strah primarni osjećaj, svojstven svakom djetetu, ali i odraslom čovjeku. Njegova uloga je odbrambena i evolucijski važna.

– Svaka faza razvoja djeteta nosi i određene strahove koji se vežu za uzrast i dob djeteta. Primjera radi, kod djece koja polaze u prvi razred počinju se javljati strahovi od natprirodnog: duhovi, vještice, zatim strah da je neko opasan, sakriven npr. ispod kreveta, strah od gubitka u nepoznatom prostoru, npr. strah od šume, strah od samoće, strah od odvajanja, kaže prof. Alagić, naglašavajući da roditelji mogu puno olakšati djeci da prevaziđu strahove.

U odgojno-obrazovnim ustanovama treba da postoje pomoć, podrška i rad školskih pedagoga i psihologa u svemu tome je neophodan. Dijete treba dobiti pomoć i podršku. Naravno, kroz podršku djetetu pružiti i podršku roditeljima.

– Često roditelji trebaju dobiti smjernice i preporuke od stručnih službi škola kako bi se lakše nosili sa razvojnim strahovima svoje djece i pokušali im na najbolji način pomoći. Radionice za roditelje bi bile namijenjene roditeljima djece koja se suočavaju sa nemogućnošću adekvatnih odgovora i pomoći svojoj djeci kada su u pitanju strahovi i brojni drugi izazovi roditeljstva, kaže prof. Alagić te upozorava da ukoliko razvojni strahovi ne budu prevaziđeni ili ublaženi, mogu se javiti i neurotski strahovi koji zahtijevaju stručnu pomoć.

Ako se razvojni strahovi ne prevaziđu ili ublaže, mogu se javiti i neurotski koji zahtijevaju stručnu pomoć

U predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama u prošloj godini Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo angažovalo je 77 psihologa i socijalnih radnika. Ove školske godine će dodatno biti angažovano 35 psihologa.

Vijeće roditelja osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo je, kaže dr. Elma Dizdarević, predsjednica Upravnog odbora Vijeća roditelja, nakon nemilih događaja koji su se desili u okruženju i našoj zemlji aktivno radilo na prevenciji nasilja bilo kojeg oblika.

– U više navrata smo se obratili nadležnim koji u sklopu svojih nadležnosti mogu i treba da osiguraju okruženje za našu djecu. Na samom početku ove školske godine uputili smo dopise Ministarstvu unutrašnjih poslova KS-a, Ministarstvu za saobraćaj KS-a i, naravno, Ministarstvu za odgoj i obrazovanje KS-a kojima smo tražili sigurnost za našu djecu. Apelujem na roditelje da razgovaraju sa svojom djecom i ukazuju na činjenicu da su škole sigurno okruženje u kojem će se obrazovati, odgajati i rasti, naglašava naša sagovornica.

Dr. Dizdarević je podsjetila da su oni u više navrata apelovali da se u školama uposle psiholozi, da ga ima svaka škola u Sarajevu.

– Psiholozi imaju važnu ulogu u radu sa našim učenicima kojima je potrebna pomoć, koji će biti na raspolaganju našim učenicima i kada su sretni i kada su tužni. Naša djeca/učenici često vide podršku u psiholozima i prezentuju im probleme koje roditeljima ne žele, kaže dr. Dizdarević.

Predstavnik roditelja je član grupe koju je formiralo Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS-a, a koje je, prema Odluci Vlade, formiralo grupu najboljih stručnjaka koji su radili na projektu Škola roditeljstva, koja će biti usmjerena na roditelje, a a od velike pomoći će biti onima koji su već roditelji tako i budućim roditeljima.

Nova školska godina u Crnoj Gori počeće štrajkom upozorenja, ali i sa starim problemima koji muče kako prosvjetne radnike, tako i učenike i njihove roditelje. To su, između ostalog, nedostatak prostora, opreme, grijanja, ali i prevoza, kao i sve učestalije vršnjačko nasilje među djecom.

– Problemi i izazovi sa kojima se suočavamo su isti svake godine, ali će ih ove biti više. Početak školske godine je problematičan posebno zbog cijena koje rastu, od osnovnih životnih namirnica do svega onoga što je potrebno djeci. Postavlja se pitanje kako će finansijski izdržati roditelji koji imaju više učenika, čija djeca ove godine idu na ekskurziju i imaju mature i polumature, a tu su i privatni časovi koji iziskuju dodatne troškove, ocijenila je predsjednica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović.

Ona kaže da se i dalje suočavamo s problemom prebukiranosti vrtića i škola, pa u određenim ustanovama dolazi do kolapsa i to utiče na cjelokupan obrazovni proces. Problem je, tvrdi, i nedostatak produženog boravka.

– I ove godine očekujemo da će biti problema sa grijanjem, kao i prevozom za značajan broj djece, poručuje Mihailović.

Ona ističe da je apsolutni prioritet rješavanje problema infrastrukture, za šta se mora naći novac u budžetu i podsjeća da je država prije 11 godina dobila 10 miliona kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj za izgradnju sedam vrtića, a da u Baru i Ulcinju ni do danas nije počela njihova izgradnja.

– Analiza UNICEF-a pokazala je da dvije trećine naše djece nema adekvatne prostorne kapacitete, da jedan računar koristi veliki broj djece, što dodatno otežava nastavni proces, naglašava Mihailović.

Član Upravnog odbora Unije srednjoškolaca Crne Gore Pavle Đurović kaže da nova školska godina donosi izazove, ali su mnogi već poznati i ponavljaju se. Smatra da je odsustvo razgovora o važnim temama jedan od razloga za to.

– Nasilje, kao jedan od ključnih problema koji pogađa današnje društvo, opravdano izaziva strah kod brojnih srednjoškolaca, kako zbog lične, tako i zbog sigurnosti svojih vršnjaka. Nemili događaji iz naše države i regiona obeshrabruju nas u pogledu što nismo bili svjesni razmjera koje nasilje može obuhvatiti, ali nas podstiču da ovom problemu moramo temeljno da se posvetimo zarad lične i opšte dobrobiti, podsjeća on.

Đurović kaže da je jedan od glavnih problema za srednjoškolce maturski ispit.

– Smatramo da je potrebno sjesti, razgovarati, uzeti u obzir dosadašnje iskustvo i donijeti prijedloge kako bi se omogućilo najbolje moguće odvijanje ispita. Postoji dio javnosti koji je za ukidanje ili izvjesne izmjene maturskog ispita, također i za uvođenje prijemnih ispita na svim fakultetima, ali sve su to prijedlozi koji moraju biti razmatrani zajednički uz širok konsenzus i učešće kako učenika, tako profesora i stručne javnosti, ističe on.

Đurović tvrdi da prijedlog kojem se nije valjano posvetilo, a koji polazi od učenika i profesora, jeste i organizovanje nastave u dva klasifikaciona perioda, odnosno polugodišta, umjesto četiri klasifikaciona perioda – tromjesečja.

– U zavisnosti od škole, srednjoškolci se susreću i sa problemima kao što su otežanost ili nemogućnost odvijanja praktične nastave, neadekvatan prostor u kojem se boravi u školi, problemi sa grijanjem, nedostatak opreme za kvalitetno odvijanje nastave, oskudna ponuda izbornih predmeta i drugi tekući problemi, naglašava on.

Prosvjetnim radnicima su tokom ove godine plate uvećane za 20 odsto, od januara očekuju dodatno povećanje od 10 odsto. Štrajkom upozorenja od sat vremena uoči početka nastave ili tokom pauze između dvije smjene prosvjetni radnici tražiće od Vlade rješavanje niza problema.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Vijesti je kazao da od premijera i ministara prosvjete i finansija traže izmjene više zakona, kako bi se vratio ugled obrazovnom sistemu i dostojanstven status prosvjetnih radnika. Insistiraće da se zaposlenima u prosvjeti omogući ustavno pravo na štrajk, riješi problem troškova prevoza zaposlenih, ali i deficit nastavnika u obrazovanju. On podsjeća da obrazovnom sistemu fale nastavnici matematike, fizike, biologije, hemije, muzičkog i likovnog obrazovanja, ali i da mladi naraštaji nijesu motivisani za rad u prosvjeti.

Božović kaže da je među zahtjevima i depolitizacija obrazovnog sistema i suzbijanje partijskog zapošljavanja. Prosvjetni radnici će tražiti i izmjene Krivičnog zakonika, s obzirom na to da su istraživanja pokazala da je svaki četvrti zaposleni bio izložen verbalnom ili fizičkom uznemiravanju, odnosno nasilju.

Četiri meseca otkako se Srbija suočila sa masovnom pucnjavom u kojoj je ubijeno devet učenika i čuvar beogradske Osnovne škole “Vladislav Ribnikar”, nova školska godina počinje pod teretom te tragedije, uz opšte nezadovoljstvo prosvetnih radnika jer su od svega što je vlast obećala za sada dobili samo nove obaveze.

Desetak dana uoči početka nove školske godine Ministarstvo prosvete je uputilo osnovnim i srednjim školama smernice za organizaciju i realizaciju obrazovno-vaspitnog rada u kojima je poseban naglasak na unapređivanju vaspitnog rada sa učenicima. Kako se navodi u tom dokumentu, “osnovni cilj rada u školskoj 2023/2024. predstavlja razvoj pozitivnih ljudskih vrednosti kod učenika i unapređivanje odnosa zasnovanih na međusobnom poštovanju, saradnji i solidarnosti uz uvažavanje različitosti”.

Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović rekla je da 1. septembar treba da bude dan dijaloga učenika i nastavnika ne samo o školskim programima već i o emocijama, vrednostima i budućnosti.

Tokom prve nastavne nedelje u školama treba da bude organizovana tematska nastava, sa radionicama i drugim aktivnostima usmerenim ka negovanju empatije, vrednostima međusobnog poštovanja, saradnje i solidarnosti, uz uvažavanje različitosti. U drugoj nastavnoj nedelji predviđeno je da nastavnici sprovedu inicijalno testiranje, na osnovu čijih rezultata treba dalje da planiraju rad sa đacima.

Autonomija za kojom škole toliko vape sada im je dijelom data, ali s druge strane, ništa od onoga što je propisano planovima i programima nije smanjeno

Smernice ne propisuju detaljno šta nastavnici treba da rade, niti im pružaju podršku da sprovedu zamišljeno. Autonomija za kojom škole toliko vape sada im je delom data, ali s druge strane, ništa od onoga što je propisano planovima i programima nije smanjeno, niti su nastavnici oslobođeni nekih administrativnih obaveza. Naprotiv, sve što budu radili moraće da zapišu u godišnje i operativne planove rada, a postoji opravdana bojazan da će mnogo toga što bude na papiru, tu i ostati.

Kako je to dobro primetio profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Aleksandar Baucal, Ministarstvo je u smernicama reklo čega treba da bude više u obrazovanju, ali svi znamo da deca i nastavnici stalno trče kroz program, da nema vremena da se zastane oko nekih tema koje su u programu, a sada se još očekuje i da se bave temama koje su im potpuno nepoznate. Zbog toga stručnjaci s pravom očekuju da će ova školska godina u najvećem broju škola izgledati identično kao i svaka prethodna, a da će one obrazovne ustanove koje su i do sada živele u duhu smernica iz nekih svojih razloga nastaviti da tako rade i dalje.

Baucal je u pravu i kada očekuje da će školska dokumentacija na kraju ove školske godine izgledati drugačije, što će Ministarstvu biti jedini dokaz da je sve zamišljeno i realizovano. Nepodeljen utisak prosvetnih radnika je da su smernice stigle prekasno, a prosvetna vlast kašnjenje u sprovođenju obećanog uporno demonstrira.

Uoči početka nove školske godine na snagu su stupili izmenjeni pravilnici o finansiranju osnovnih i srednjih škola u kojima su delimično promenjeni kriterijumi za određivanje broja stručnih saradnika (psihologa i pedagoga), u zavisnosti od broja odeljenja. Granice za zapošljavanje psihologa i pedagoga su spuštene, iz čega se može zaključiti da će ih zaista biti više u školama, ali preciznu računicu Ministarstvo nije saopštilo, niti su se ovim povodom oglasili sindikati obrazovanja.

Izmene prosvetnih zakona koje se najavljuju još od kraja prošle godine su na čekanju u parlamentu. Ministarstvo je saopštilo da se izmenama školskih propisa jača vaspitna funkcija škole i omogućuju bolja prevencija i efikasnije reagovanje i postupanje u slučajevima nasilja u školama, a među predloženim merama su brojčano ocenjivanje vladanja od drugog razreda osnovne škole, mogućnost da učenik bude suspendovan sa nastave u slučaju teže povrede obaveza, pojačan vaspitni rad sa đacima koji čine nasilje ili ispoljavaju problematično ponašanje, te efikasnije sprovođenje disciplinskog postupka protiv ovih učenika.

Prosvetna vlast obećava da će nova zakonska rešenje omogućiti intenzivniju saradnju i bolju komunikaciju svih ustanova koje se bave zaštitom od nasilja (škole, MUP, centri za socijalni rad).

U međuvremenu, najavljeno je da će u svim školama o bezbednosti brinuti policajci, što je direktna posledica majskih tragedija (ne samo pucnjave u “Ribnikaru” već i u selima kod Mladenovca). Pojačano prisustvo policije nekim roditeljima, učenicima i nastavnicima uliva sigurnost, kod drugih pak izaziva strepnju i strah. Ali je i u ovom slučaju izostala jasna i precizna informacija koliko će dodatnih pripadnika MUP-a biti angažovano u školama, koje će biti njihovo radno vreme i kakve su im nadležnosti.

Opšti utisak je da se sve radi preko noći, bez jasnog plana i strategije, informacije se saopštavaju polovično, uglavnom preko medija bliskih režimu, umesto direktno školama i roditeljima. U sličnoj situaciji su zaposleni, učenici i roditelji iz “Ribnikara”, za koje su najavljeni posebna podrška i plan rada. Njih ovih dana dodatno muče (dez)informacije o sudbini te škole, uz sveprisutno nepoverenje prema nadležnima koji su i na primeru majskih tragedija pokazali da ne umeju da upravljaju krizom, već je dodatno produbljuju.

Oslobođenje