Oprezno kada su u pitanju velike vrućine

Toplotni valovi ne samo da predstavljaju prijetnju fizičkom zdravlju, već imaju i ozbiljne psihološke posljedice, tvrde naučnici Medicinskog univerziteta u Beču. Anksiozni poremećaji ili depresija mogu biti uzrokovani ili pogoršani zbog stresa izazvanog temperaturom iznad 30 Celzijevih stepeni.

Stanje iscrpljenosti

Agresivno ponašanje se povećava na vrućini, kao i stanje isrcpljenosti i depresivnog raspoloženja.

– S obzirom na kontinuirani porast broja toplih dana, i do 80 godišnje do kraja stoljeća, ne treba potcjenjivati psihičke posljedice klimatske krize – upozorava doktor nauke za zaštitu životne sredine Hans-Peter Huter (Hutter).

U stanju bespomoćnosti raste hormon stresa kortizol koji, ako se oslobađa u dužem periodu, ima niz štetnih učinaka na fizičko i mentalno zdravlje. Globalno zagrijavanje također dovodi do povećanja stope samoubistava. Prema naučnim procjenama, povećanje prosječne temperature za jedan stepen povezano je s povećanjem stope suicida za jedan posto.

Negativne posljedice

Podaci iz Sjedinjenih Američkih Država i Meksika pokazuju da porast prosječne mjesečne temperature za jedan stepen povećava stopu samoubistava za 3,1 posto. Negativnim posljedicama toplotnih valova posebno su pogođene starije kao i socijalno ugrožene osobe, koje često ne mogu izbjeći vrućine.

Istraživanja Medicinskog univerziteta u Beču pokazala su da su anksioznost i depresija posebno česti među ovim grupama.

Avaz