Češka kao ogledni primjer BiH: Smanjenje nezaposlenosti i povećanje BDP-a

Prvi korak ka ulasku u Evropsku uniju naša zemlja je napravila u decembru prošle godine, kada nam je odobren status kandidata. Put do samog ulaska je veoma dug, ali, kada bi bh. vlasti detaljno sagledale sve benefite koje donosi Evropska unija, posebno one ekonomske prirode, aktivno bi radile prije svega na ispunjenju 14 ključnih prioriteta koji predstavljaju uvjet za otvaranje pregovora.

Bosna i Hercegovina mnogo može naučiti iz iskustva zemalja članica, a kao jedan od svijetlih primjera jeste i Češka Republika. Dijelom Unije su postali 2004. godine, dok su 2007. postali članicom šengenskog prostora. Iako ulazak u EU ne znači automatski ulazak u Šengen, ipak je to jedan od bitnijih uvjeta. Šengen zona, s druge strane, otvara brojna vrata, jer unutar nje ne postoje granice. Drugim riječima – protok robe, dobara i ljudi je slobodan.

80 posto izvoza

Otad pa sve do danas češka ekonomija raste i razvija se. Oko 80 posto izvoza im je u zemlje Unije, a čak 75 posto biznismena tvrdi da je članstvo u EU veoma korisno.

Kako navode iz ministarstva industrije i trgovine Češke Republike, koje smo nedavno posjetili u Pragu, njihova otvorena ekonomija počela je imati pozitivan neto izvoz nakon ulaska u EU. Usklađivanje zakona i legislativa je bilo relativno glatko nakon ulaska. Dodaju i da strana ulaganja igraju ključnu ulogu u razvoju domaće privrede.

Važno je spomenuti i stopu nezaposlenosti, jer je Češka među državama članicama koje bilježe najnižu, samo 2,4 posto. U Bosni i Hercegovini taj broj je mnogo veći – iznosi čak 14,1 posto. Kada je u pitanju bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u kontekstu standarda kupovne moći, Češka se nalazi pri samom vrhu. Prema podacima Eurostata u 2022. godini, taj broj je iznosio 91, a ispred Češke bile su samo Njemačka i Malta. Iako u posljednjih nekoliko godina BiH bilježi rast, i dalje nam je BDP samo 35 posto.

Ulaskom u EU otvaraju se prilike za brojne fondove i investicije na makro planu, kao što su izgradnja autoputeva, željezničke infrastrukture, ulazak stranih firmi na bh. tržište. Međutim, otvaraju se prilike i na mikro planu, što može biti veoma značajno za našu ekonomiju.

U razgovoru s uposlenicima ministarstva, kako su nam istakli, od trenutka prelaska na tržišnu ekonomiju mala i srednja preduzeća su igrala ključnu ulogu u smislu rasta češke privrede, otvaranja novih radnih mjesta, ali i inovacija. Baš zbog toga njima posvećuju dosta pažnje.

Tokom posjete ministarstvu: Otvorena ekonomija. Avaz

Prilikom predstavljanja njihove strategije za podršku malim i srednjim preduzećima za period 2021.-2027. godina naglasili su da su preduzeća značajna i iz kulturne, odnosno društvene perspektive na regionalnom nivou.

S druge strane, kako navode, mala i srednja preduzeća su istovremeno izuzetno osjetljiva na ekonomske fluktuacije, često doživljavaju teškoće koje ugrožavaju njihovu egzistenciju i mnoga od njih se zatvore, posebno u prvih nekoliko godina postojanja. Dok veće kompanije mogu priuštiti da više ulažu u inovacije i sistematsko povećanje dodane vrijednosti, malim i srednjim preduzećima je često teže ulagati i zauzvrat se suočavaju s izazovima u smislu poboljšanja svoje produktivnosti.

Ističu da je podrška malim i srednjim preduzećima izuzetno važna jer je to strateški prioritet ne samo Češke već i Evropske komisije, budući da su MSP ključna za dvostruku tranziciju ka održivoj i digitalnoj ekonomiji.

Ključne oblasti

Naravno, iz naše perspektive, ovo sve zvuči „utopijski“, a i pitanje koje se samo nameće je vrlo očigledno – odakle Češkoj kao državi dovoljno finansija za to sve. Naravno, i u ovom segmentu je veoma značajna Evropska unija.

Finansiranje ključnih oblasti i pojedinačnih mjera u narednih nekoliko godina Češka kao država planira provoditi kroz državna budžetska sredstva, ali i kroz fondove EU.

Neki od ključnih fondova su Evropski fond za regionalni razvoj, Evropski socijalni fond Plus, Fond za pravednu tranziciju, Instrument za oporavak i otpornost, Fond za modernizaciju, programi EU (Horizont Evropa, Digitalna Evropa, InvestEU, Program jedinstvenog tržišta itd.). Većina njih je dostupna isključivo državama članicama.

Ekonomski procvat

Ovo je samo mali dio benefita koje koristi Češka kao članica EU. Ulaskom u EU i Bosna i Hercegovina bi iskusila brojne ekonomske prednosti koje članstvo donosi. I u našoj zemlji otvorila bi se prilika za bolje poslovanje malih i srednjih preduzeća, koja su okosnica rasta i razvoja ekonomije jedne države, posebno ako pogledamo primjer Češke.

Brojne promjene legislativa i načina poslovanja koje i nas čekaju će sigurno naići na skepticizam, kako samih poduzetnika tako i političara. Mnogi vjeruju da su pravila i regulacije Evropske unije previše striktni i komplicirani. Međutim, ako realno sagledamo situaciju i brojne prilike koje nam se otvaraju članstvom, benefiti su mnogo veći od potencijalnih problema s kojima se možemo suočiti. Ekonomski procvat i poboljšanje životnog standarda građana mogući su i u BiH, a time bi se spriječio odliv stanovništva. Važno je da priliku koju smo dobili u decembru prošle godine iskoristimo, jer, kako mnogi kažu, ovo je sada ključni trenutak za našu državu.

Likvidnost banaka

Zbog visoke likvidnosti banaka u vremenima ekonomskog rasta pristup finansiranju može se ocijeniti kao povoljan za dobro etablirane poslove. Međutim, situacija za inovatore čiji je biznis u fazi ideje ili je kompanija tek otvorena je mnogo složenija. To potvrđuju i ankete provedene među stvarnim poduzetnicima. Prema rezultatima koje je ministarstvo objavilo u sklopu strategije, čini se da je ulaganje u takve kompanije i biznise visoko rizično za investitore i banke, uglavnom zbog nepostojanja relevantne poslovne historije, nedostatka kolaterala ili nedostatka informacija za procjenu njihovog kreditnog rizika ili procjene njihove nematerijalne imovine.

Avaz