U prvih pola godine počinjeni prekršaji u iznosu od 4.033.776 KM: Siva ekonomija cvjeta, državu varaju svi

Neprijavljivanje radnika, neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja, polaganje samo dijela pazara na žiroračun, samo su neki od načina na koje poslovni subjekti u BiH varaju državu. Put do varanja države pronašli su i „mali“ i „veliki“, a koliko se poreza utaji, može se temeljiti tek na procjenama.

U prvih pola godine, prema službenim evidencijama Porezne uprave (PU) FBiH, izvršeno je ukupno 3.166 inspekcijskih nadzora.

Nelegalna zarada

– U izvršenim inspekcijskim nadzorima utvrđeno je ukupno 55.461.218 KM dodatnih poreznih obaveza po rješenju. Izdato je 1.898 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama za učinjeni prekršaj u iznosu od 4.033.776 KM – kazali su za „Avaz“ iz Porezne uprave.

Igor Gavran, ekonomski stručnjak, kaže nam da je iznos za izrečene kazne u prvih šest mjeseci ove godine zapravo kap u moru te da se radi o stotinama miliona KM koje se izbjegavaju platiti potpuno nekažnjeno, budući da inspekcije nemaju beskrajne kapacitete i resurse kojima bi se mogli kontrolirati svi porezni obveznici. Smatra kako je očito riječ o svjesnom izbjegavanju obaveza.

Gavran: Svjesno izbjegavanje. Facebook

– Jedan od razloga za to su sigurno premale kazne, zbog toga što poslovni subjekat koji kalkuliše da realno ne može biti predmet kontrole svaki mjesec, već će doći na red možda jednom u nekoliko godina, zna, ako u tom periodu potpuno svjesno izbjegava i prijavljivanje radnika i izbjegavanje računa i sve ostalo, da će na kraju platiti kaznu koja će biti djelić onog što je ustvari nelegalno zaradio. Dakle, jedna od mjera kojima se ovo može promijeniti sigurno su drastične kazne – pojasnio nam je Gavran.

Veza politike

Koliki je udio sive ekonomije u BDP-u, teško je mjerljivo i sve se, kako naglašava Gavran, svodi na procjene. Naglašava da u cijeloj priči veliku ulogu igra stvarna ili procijenjena korupcija i veza politike s određenim biznisima.

– Jer svjedoci smo da su neke kompanije, između ostalih to je bila i vaša, predmet brojnih kontrola i inspekcija, dok neke druge kompanije nisu podlijegale bilo kakvim kontrolama – kazao je Gavran.

Pojedini zaštićeni

Kako je naveo Gavran, postavlja se pitanje bude li instrukcija da je neko, uvjetno rečeno, zaštićen da, bez obzira na to kako posluje, neće nikad ili će rijetko biti kontroliran, a neko drugi, koji se eventualno zamjerio političkim ili nekim drugim krugovima, možda će biti izložen povećanim kontrolama, i to ne radi kontrole zakonitosti, već nekog pritiska na poslovanje.

– To opet stvara nelojalnu konkurenciju i čini se da je nekima dozvoljeno poslovati na jedan način, a drugima nije – istakao je Gavran.

Sve porezne i druge dažbine su vrlo obimne, pa bi s tog stanovišta trebalo gledati da se same obaveze svedu na razumnu mjeru kako bi to bio poticaj na njihovo izmirivanje.

Avaz