Više faktora utjecalo je na nagle promjene vremena u BiH: Ipak, zaobišli su nas ekstremi

Ove godine proljetne temperature i padavine trajale su dosta duže što je nanijelo velike štete poljoprivrednicima i uništilo mnogo usjeva. Međutim, nakon toga je došlo do nagle promjene i povećanja temperatura, a zašto se ovo dogodilo objasnio je poznati meteorolog Nedim Sladić.

Sladić je kazao da je dosta faktora utjecalo na to da imamo nestabilno i vrlo vlažno proljeće, s tim da su najznačajniji se vezali za naglo zagrijavanje stratosfere, ali i tzv. tropsku Madden-Julian (MJO) oscilaciju koja je ove godine bila naročito aktivna.

“Naime, u naučnoj literaturi postoji pokazatelj spojenog učinka ova dva faktora koji sa odgovarajućom negativnom fazom u Atlantiku su indikatori osjetno hladnijeg i vlažnijeg vremena na području istočne i jugoistočne Evrope. Tropska faza MJO je bila veći dio proljeća u fazi 8, što su tzv. “hladne faze” za Balkan, koje ima uporište u lomljenju Rossbyevog vala na dva kraka, pri čemu jedan odlazi preko Ujedinjenog Kraljevstva i Skandinavije na sjever prema Polu, a drugi preko obala sjeverne Afrike i Mediterana na jug”, rekao je.

On je pojasnio da je val s Mediterana nam konstantno uvlačio vlažan i nestabilan zrak koji je Bosni i Hercegovini donosio obilje padavina.

Nedim Sladić

Stoga, glavnog krivca bismo morali tražiti na nekih osam do 10 kilometara iznad zemlje, u nečemu što se naziva mlazna struja, odnosno snažna vrpca vjetrova koja pomjera vremenske sisteme u smjeru zapad-istok i njena uloga je definisanje vremenskih sistema koji se na visini, ali i u prizemlju reflektuju u vidu polja visokog zračnog pritiska – na visini grebena, u prizemlju anticiklone, odnosno doline na visini, i ciklone u prizemlju.

Nagla promjena

“Sredinom juna, naznake promjene obrazaca su bile uočljive u trenutku kada je MJO faza napokon počela slabjeti i što se napokon odrazilo na izmjenu vremenskih sistema nad Evropom, što se odrazilo i na Bosnu i Hercegovinu”, rekao je.

Naglasio je da je slabila i mlazna struja nad obalama Mediterana, a postepeno usljed naglog i jačeg asimetričnog zagrijavanja između tropskih predjela i umjerenih geografskih širina utjecaji afričke zračne mase dobijali su svoj momentum.

“Međutim, tu možemo tražiti i trećeg krivca, tzv. intertropski front (ITF) koji je zadužen za jačanje tzv. Hadleyeve ćelije. Hadleyeva ćelija se ljeti obično proteže do otprilike 28-29 stepeni sjeverne geografske širine i zadužena je za Azorsku anticiklonu, čuvenu ljetnu anticiklonu koja nam u mediteranskom području uzrokuje stabilne vremenske prilike”, rekao je.

Ali ono što je iznenadilo većinu jeste nagli prijelaz. Tokom većeg dijela jula preovladavao je tzv. planetarni Rossbyev val broj 5, koji je u sebi imao pet dolina i pet grebena.

“U grebenima se nalazio vreli zrak, dok u dolinama hladni koji se spuštao sa sjevera. Bosna i Hercegovina, ali i veliki dio jugoistočne Evrope, našao se unutar grebena broj 3, koji se povezao sa toplotnim valom koji je jugu Mediterana donosio temperature zraka do 47 stepeni celzija, dok su SAD i Kina bili unutar Rossbeyvog broja koji se također odrazio na snažne vrućine”, pojasnio je.

Ipak, naša zemlja se nalazila gotovo na periferiji ovog grebena, pa su temperaturne vrijednosti, iako vrlo visoke, bile u rangu sa posljednjih pet do dest ljeta.

Da li su glavni krivac klimatske promjene?

Meteorolog Nedim Sladić je pojasnio da, iako u literaturi ovakve stvari se tek posljedično mogu povezati sa klimatskim promjenama usljed sve veće dostupne toplotne energije, pristup najprije mora slijediti analiziranje događaja.

“Drugim riječima, traže se povratni periodi i procjenjuje se kolika je vjerovatnoća ovakvog događaja u odnosu na niz ostalih faktora s kojim bismo mogli specifični događaj dovesti u vezu s klimatskim promjenama, jer pojedinačno jedan ekstrem se ne može vezati za klimatske promjene direktno”, zaključio je.

Klix.ba