Katastrofalna godina za pčelare, hoće li doći do poskupljenja meda u BiH

Godišnji prinosi meda u Bosni i Hercegovini iznose dvije hiljade tona, a u ovoj sezoni teško da će biti ostvareni, zbog loših vremenskih prilika koje prate pčele. Zbog toga, ali i inflacije, pojedini proizvođači najavljuju i moguće poskupljenje meda, kako ove godine ne bi poslovali sa gubicima.

Teško proljeće, ali i ljeto u kontekstu vremenskih prilika dovelo je do toga da su pčelari svoje pčele radilice morali prehranjivati, održavajući ih u životu, kad već na pašnjacima nisu uspjele prikupiti dovoljne količine hrane.

Prinosi su izuzetno loši te teško da će se ostvariti godišnja proizvodnja od dvije hiljade tona, koliko je ona iznosila u ranijim godinama. Sve to bi za posljedicu moglo imati i dodatno poskupljenje meda, koje se najavljuje u pojedinim regijama u našoj zemlji.

“Pčelinja društva su imala solidan period prezimljavanja, uz manje gubitke. Pčele su izašle zdrave i u kondiciji te smo svi očekivali godinu sa značajnim prinosom. Međutim, dogodile su se klimatske promjene sa hladnim i kišnim proljećem, a snaga u pčelinjim društvima se izgubila. Koristile su zalihe koje su im ostale, uz davanje šećernih sirupa ili šećerno-mednih pogačica”, kaže za Klix.ba predsjednik Saveza pčelara Federacije Bosne i Hercegovine Rehad Deljo.

Podbacilo naizdašnije medobranje

U kišnim vremenima nije moglo doći do izražaja najizdašnije medobranje bagrema. Tek na nekim mikro-lokacijama pčele su uspjele doći do hrane, ali velike površine, posebno u Posavini, nisu mogle ponuditi dobru ispašu.

“One količine koje su pčele uspjele dobiti bile su dovoljne samo za dopunu svojih zaliha iz proljetnog perioda. Nakon toga smo svi očekivali paše, poput livadske, lipove i nekoliko drugih, bilo ih je, ali ne u posebnim količinama za vađenje, odnosno vrcanje meda i drugih pčelinjih proizvoda”, ističe Deljo.

Ni paše lipe i kestena nisu dale adekvatne rezultate, a određene prinose koji su neznatni u odnosu na ranije izdašne godine, ostvarili su seleći pčelari koji su svoje košnice prevozili sa jednog na drugi lokalitet.

“Međutim, mi vjerujemo da u potpunosti nije izgubljena pčelarska godina. Sada očekujemo još neke paše, poput šumske, mediljike i slično. Nadamo se da će u nastupajućim periodima periodima doći do poboljšanja prilika kako bismo ostvarili bolje prinose”, naglašava sagovornik portala Klix.ba.

Teški uslovi za opstanak pčela

Pored kimatskih promjena, kako naš sagovornik navodi do pada u medobranju dovodi i nekontrolisana upotreba pesticida. Cijena tegle meda postaje sve nedostižnija za većinu prosječnih bh. potrošača i zbog poskupljenja repromaterijala, a lokalni pčelari najavljuju da bi ona mogla dostići cijenu do 30 KM po kilogramu.

“Poznato je da pčelarski pribor, oprema, prehrana i zdravstvena zaštita u posljednje vrijeme bilježi poskupljenje od 80 do 100 posto. Pokušavamo to nadoknaditi sa podsticajnim politikama, ali to je nedovoljno. U ovoj godini cilj nam je da budemo na pozitivnoj nuli. Kada je riječ o cijenama, ja sam uvijek govorio da je naš med skup, ali znajući kvalitet to teško može biti niže. Već sad cijena kvalitetnijeg iznosi 25 maraka, dok je pet maraka niža ona u nešto slabijem kvalitetu. Mišljenja sam da do poskupljenja ne treba doći jer moramo gledati i na potrošače, razumijevajući njihovu ekonomsku moć”, smatra Deljo.

Prema trenutno dostupnim podacima, u FBiH je registrovano između četiri i pet hiljada pčelara, uz skoro 400 hiljada košnica, međutim pretpostavke su da je ipak prisutno duplo više njih jer nisu svi prijavljeni u zvaničnoj evidenciji.

Bosna i Hercegovina bilježi godišnju proizvodnju meda od dvije hiljade tona, dok je potrošnja duplo veća. Zbog toga je u našoj zemlji prisutan i uvoz ovog pčelarskog proizvoda, a pčelari potrošačima savjetuju da budu oprezni prilikom kupovine, posebno u marketima, gdje se nerijetko dešava da se na policama nalazi patvoreni proizvod.

Pčelari navode da naša zemlja ima veliki potencijal za razvoj ove oblasti, ali je potrebno sistemsko rješavanje problema koji su nagomilani.

Klix.ba