Umjesto proteze, možda će moći da nam izrastu i treći zubi

Istraživači u Japanu razvijaju lijek za koji vjeruju da će omogućiti da ljudima izrastu novi zubi koji će zamijeniti one koje su izgubili.

Lijek za izrastanje novih zuba uskoro ulazi u klinička ispitivanja na ljudima, pošto se na životinjama pokazao kao efikasan.

Ukoliko se pokaže bezbjednim i efikasnim kod ljudi, lijek koji su otkrili japanski istraživači mogao bi jednog dana da nam omogući da regenerišemo zube izgubljene usljed povreda, karijesa ili starosti.

Klinička ispitivanja bi trebalo da počnu u julu 2024. Lijek za ponovni rast zuba namijenjen je prije svega osobama kojima zbog urođenih nedostataka ne izraste kompletan set zuba. Tim ima cilj da lijek bude spreman za opštu upotrebu 2030. godine.

U prethodnim eksperimentima na životinjama, lijek je podstakao rast “trećih” zuba poslije mlečnih, a zatim i stalnih zuba kod odraslih jedinki.

“Mogućnost da izraste novi zub je san svakog zubara. Radio sam na tome još od kad sam diplomirao. Bio sam uvjeren da ću uspjeti da to ostvarim”, kaže dr Kacu Takahaši, vodeći istraživač i šef Odjeljenja stomatologije i oralne hirurgije u bolnici Kitano Instituta za medicinska istraživanja u Osaki, prenosi RTS.

Anodoncija je urođeni nedostatak koji ima oko jedan odsto populacije, a posljedica je da pacijentu ne izrastu sva 32 zuba. Smatra se da su genetski faktori glavni uzrok kod jedne desetine pacijenata sa anodoncijom koji nemaju šest ili više zuba, što je stanje kategorisano kao oligodoncija. Ova stanja su poznata i kao ageneza zuba. Ljudi koji odrastaju sa agenezom zuba bore se sa osnovnim funkcijama poput žvakanja, gutanja i govora od malih nogu, što negativno utiče na ukupan razvoj.

Po sticanju diplome iz stomatologije dr Takahaši je 1991. upisao postdiplomske studije molekularne biologije na Univerzitetu u Kjotu. Nakon toga se usavršavao u Sjedinjenim Državama. Otprilike u to vrijeme, istraživanja širom svijeta su počela da otkrivaju gene koji bi, kada bi bili izbrisani, prouzrokovali da genetski modifikovani miševi imaju manje zuba.

“Broj zuba je varirao kroz mutaciju samo jednog gena. Ako na to usmerimo naša istraživanja, trebalo bi da postoji način da promijenimo broj zuba i kod ljudi”, navodi dr Takahaši kako je tada razmišljao.

Oko 2005. godine, kada nakon povratka u Japan, nastavio je da se bavi ovim istraživanjem na Univerzitetu u Kjotu. Istraživači su otkrili da miševi kojima nedostaje određeni gen imaju povećan broj zuba. Utvrđeno je da protein nazvan USAG-1, sintetisan u genu, ograničava rast zuba. Drugim riječima, blokiranje djelovanja tog proteina moglo bi omogućiti rast više zuba. Takahašijev istraživački tim suzio je svoj fokus na USAG-1 i razvio lijek za neutralisanje antitijela koji može da blokira funkciju proteina.

U eksperimentima 2018. godine, miševima sa urođeno malim brojem zuba davan je lijek koji je doveo do izbijanja novih zuba. Rezultati istraživanja objavljeni su u američkom naučnom radu 2021. godine i privukli su veliku pažnju kao začetak trerapije za regeneraciju zuba u svijetu. Sada se radi na pripremi lijeka za ljudsku upotrebu. Kada se potvrdi da nema štetnih efekata na ljudsko tijelo, biće usmjereno na liječenje djece uzrasta od 2 do 6 godina koja imaju anodonciju.

“Nadamo se da ćemo utrti put za kliničku upotrebu lijeka”, kaže dr Takahaši.

(RTS)