Prosječno domaćinstvo u Federaciji mjesečno trošilo više od 1.700 KM, od toga 542,50 KM samo na hranu i piće

Jeste li se ikada zapitali na šta trošite novac? Koliko tačno izdvajate za hranu, režije…? Troše li ljudi koji žive na selu više ili manje novca od onih koji žive u gradu?

Odgovor na ova, ali i brojna druga pitanja dali su stručnjaci Federalnog zavoda za statistiku (FZS) provodeći anketu u periodu od 1. aprila 2021. do 31. marta 2022. godine na uzorku od 8660 domaćinstava, od kojih je 54,6% domaćinstava anketiranih na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine odgovorilo na pitanja, piše Večernji list BiH.

Analiza i pokazatelji

Prosječno domaćinstvo u Federaciji BiH u 2021./22. godini trošilo je mjesečno 1763,40 KM, od toga 542,50 KM za hranu i piće te 1220,90 KM za neprehrambene proizvode i usluge. Najveći udio u prosječnoj mjesečnoj potrošnji domaćinstava, prema glavnim skupinama izdataka, imali su hrana i bezalkoholna pića (30,1%) te stanovanje, električna energija, plin i ostali energenti (24,4%).

Značajan dio kućnog proračuna trošen je i na prijevoz (14,5%) te informacije i komunikacije (6,4%), prikazano je u anketi o potrošnji domaćinstava u Federaciji BiH 2021./2022. koju je proveo Federalni zavod za statistiku. Za neprehrambene proizvode i usluge u prosjeku se više troši nego za prehranu. Kako se navodi u detaljnoj analizi FZS-a, gradska domaćinstva u prosjeku troše manje od negradskih (1721,95 KM prema 1801,12 KM). Prosječna mjesečna potrošnja je za 4,60% veća u negradskim u odnosu na gradska domaćinstva. Takve razlike primjetne su u gotovo svim skupinama neprehrambenih izdataka, osim u troškovima stanovanja te uslugama ugostiteljstva, koji su veći u gradskim domaćinstvima. Potrošnja za odjeću i obuću značajno je veća u gradskim, a potrošnja mesa u negradskim domaćinstvima.

S druge strane, domaćinstva koja žive izvan strogih gradskih jezgra imala su i značajno veću potrošnju proizvoda iz vlastite proizvodnje, posebice onih prehrambenih (67,70 KM u odnosu na 16,70 KM). Udio imputirane rente i potrošnje iz vlastite proizvodnje je oko 1/6 ukupne potrošnje domaćinstava. Prema definiciji izdataka za finalnu potrošnju domaćinstava, u njihov sastav uključuju se i dvije stavke koje ne predstavljaju stvarnu kupnju, ni stvarne izdatke, a odnose se na imputiranu rentu i potrošnju iz vlastite proizvodnje. One u prosjeku čine više od šestine ukupne potrošnje domaćinstava (15,9%), tako da prosječan mjesečni izdatak za potrošnju domaćinstava u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2021./2022. godini, koji se odnosi na stvarnu kupnju proizvoda i usluga, iznosi 1482,33 KM.

Statističari Federalnog zavoda za statistiku analizirali su i koja domaćinstva troše najviše novca, ali i na što najčešće troše. Jednočlana domaćinstva u prosjeku mjesečno troše 1038,91 KM, najviše za stanovanje i energente (32,1%) te hranu i bezalkoholna pića (30,4%). Dvočlana domaćinstva u prosjeku troše mjesečno 1527,77 KM ili gotovo 1,5 puta više od jednočlanih, i to uglavnom na stanovanje i energente (32,2%), hranu i bezalkoholna pića (26,2%) te prijevoz (12,3%). Tročlana domaćinstva u prosjeku troše mjesečno 2002,18 KM ili gotovo 2 puta više od jednočlanih, i to uglavnom na hranu i bezalkoholna pića (29,6%), stanovanje i energente (23,1%) te prijevoz (16,4%).

Finalna potrošnja

Četveročlana domaćinstva u prosjeku troše mjesečno 2234,85 KM ili 2 puta više od jednočlanih, uglavnom na hranu i bezalkoholna pića (28,4%), stanovanje i energente (21,6%) te prijevoz (17,2%). domaćinstva s 5 ili više članova u prosjeku troše 2640,72 KM ili 2,5 puta više od jednočlanih, uglavnom na hranu i bezalkoholna pića (29,9%), stanovanje i energente (21,4%) te prijevoz (15,6%).

Anketa o potrošnji domaćinstava (APK) je anketa na bazi uzorka domaćinstava koja se u Bosni i Hercegovini provodi svake pete godine i fokusira se na izdatke za finalnu potrošnju domaćinstava.

Podaci iz ovog priopćenja odnose se na 2021./2022. godinu, kada je APK proveden peti put.

– Anketom se prikupljaju podaci o izdacima domaćinstava za hranu i piće, stanovanje, namještaj, odjeću i obuću, zdravstvo, prijevoz, komunikacije, rekreaciju i slobodno vrijeme, kulturu i obrazovanje. Uz to, prikupljaju se i osnovni podaci o članovima domaćinstva, karakteristikama stambene jedinice, prihodima i investicijama domaćinstava te podaci o socijalnoj uključenosti njihovih članova – objasnili su iz Federalnog zavoda za statistiku.