Zlatar i sahadžija Reuf Srkalović: Kad zatvorim oči, sve je prošlo kao pet minuta

Broj 70, istaknut u porodičnoj radnji u centru grada, skroman je način na koji goraždanski zlatar i sahadžija Reuf Srkalović obilježava jubilej koji dočekaju samo rijetki. Nije u pitanju njegov rođendan, jer Reuf je rođen 1938., već 70 godina rada, od završetka zanata 1953. godine do danas.

Izrada nakita

– Kad čovjek zatvori oči, sve je prošlo kao pet minuta. Kako narod kaže, na jedna vrata uđeš, a na druga izađeš – kaže Reuf, vitalni 85-godišnjak čija životna priča u knjigu ne bi stala.

Po završetku zanata postao je kvalificirani sahadžija, ali sudbina je htjela da godinu i po radi u Domu kulture, koji je u Goraždu otvoren 1957. godine, kao tehnički sekretar.

Nakon godinu i po vraća se svom zanatu i nakon pola godine u servisu za satove u sarajevskom preduzeću „Zlatar“ prelazi u zlatarsku radionicu, gdje usavršava vještine popravke i izrade nakita. Brat Resko dobio je poziv za vojsku, pa se Reuf vratio u Goražde.

– Tada sam posjetio i “Zlatarnu Celje”. Bilo je lakše ući u namjensku proizvodnju nego tu, ali ja sam prošao sve radionice, pa u Goraždu počeo raditi liveni nakit – priča Srkalović.

Iako su mu kroz ruke prošle stotine kilograma najskupljeg metala na svijetu, kaže da je u pitanju zanat kao i svaki drugi, od kojeg se ne može obogatiti, ali može pristojno živjeti.

– Jedan gram čistog 24-karatnog zlata možete saviti 100 puta lijevo i desno, a on ne može pući. Jednim gramom možete napraviti kilometar dugu žicu, nezamislivo je kako je to zlato elastično i kako ga je lijepo obrađivati – ističe Srkalović.

Dobro zdravlje

Već dvadesetak godina je u penziji, a zlatarsku radnju u 85. godini registrirao je koristeći pravo na dopunsku djelatnost. A zdravlje je dobro, osim što ponekad reuma „zaškripi“, uz osmijeh nam je rekao Reuf.

Život bez stresa

Reuf Srkalović kazao je da su za dug i kvalitetan život najvažniji dobar brak i život bez stresa.

– Ponosan sam na porodicu. Imao sam divnu suprugu koja je, nažalost, prije sedam godina preminula. Imam dvije kćerke koje neizmjerno volim. Starija mi je završila mašinstvo, radi u Sarajevu, a mlađa je zlatar, ali je u Beču završila višu školu za dizajnera nakita. Ona živi u Austriji. Ponosan sam i na sve prijatelje koje imam, s kojima sam se družio od mladosti do starosti. Volim ovaj grad – kaže Reuf Srkalović.

Avaz