Ekstremne nepogode upozorenje su prirode: Najgore tek dolazi, oluje će biti češće i žešće

Nezapamćena oluja koja je pogodila regiju, odnijela brojne živote i prouzrokovala ogromnu štetu, upozorenje je na prirodne nepogode koje možemo očekivati sve češće, poručili su iz WWF Adrije, organizacije za zaštitu prirode, dodavši kako su “posljedice globalnog zagrijavanja prisutne ovdje i sada.”

Nauka i struka već dugo upozoravaju na njih, ali i dalje bez pravog i sustavnog odgovora. Nedavno tijesno i jedva izglasan Zakon o obnovi prirode u Evropskom parlamentu pokazao je kako i dalje ne postoji dobra volja i spremnost donositelja odluka i privrede na transformaciju i dekarbonizaciju, koje su nužne ako želimo sačuvati ono malo prirodnih resursa koji su nam preostali, a posljedično i cijelu planetu za naše potomke.

Podsjetili su kako je Zakon o obnovi prirode, iako jedan od ključnih dijelova Zelenog dogovora Evropske unije, jedva izglasan “usljed snažne kampanje dezinformacija konzervativnih i desničarskih političara, te određenih ekonomskih lobija. Evropska unija temelji se na kompromisu interesa njenih država članica.”

Iz WWF Adrije su poručili kako s prirodom i hitnom potrebom za rješavanjem klimatske krize i gubitka bioraznolikosti – kompromisa ne bi trebalo biti.

“Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni platiti prije nego shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planeta, krenuti u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njena staništa, i da u toj transformaciji trebamo sudjelovati svi jednako? Umjesto toga, investicije u fosilne industrije su se povećale dok se gušimo u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba”, pita se Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.

Cijela planeta je u klimatskoj krizi. Atmosfera je 1,1 stepen toplija od predindustrijskih vremena, a ekstremne vremenske neprilike sve su gore i češće. Vremenske nepogode prouzrokovane klimatskim promjenama osjećaju se širom planete, uzrokuju ogromne gubitke života i zdravlja ljudi, generiraju ogromne štete u ekosistemu, proizvodnji hrane i vode, te štete na infrastrukturi. Često su najranjivije i najsiromašnije zemlje najviše pogođene, čime se broj klimatskih izbjeglica naglo povećava iz godine u godinu.

Međunarodni panel o klimatskim promjenama IPCCR naučno je potvrdio činjenicu da su aktivnosti ljudi prouzrokovale emisije stakleničkih plinova i dovele do povećane učestalosti i intenziteta nekih vremenskih i klimatskih ekstrema. Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva hitno globalno rješenje.

“Moramo dramatično smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima koja zagađuju okoliš i puno bržim tempom prijeći na obnovljive izvore energije. Moramo promijeniti način na koji dobivamo energiju, kako putujemo, koliko resursa trošimo, kako proizvodimo hranu i što jedemo. Dekarbonizacija privrede je nužna, kao i prelazak na kružnu ekonomiju u kojoj ne dominira glad za neprekidnim rastom čime se troše ograničeni resursi. Svi naši napori trebaju se usmjeriti na prelazak na održivu ekonomiju i život u skladu s prirodom”, zaključuje Kalauz.