Turistička razglednica doživi BiH: Gdje je to, šta je to – gdje se jaja potkivaju, a taze riba iz potoka jede

Ako umiješ potkovati jaje, majstor si i vakat ti je da se ženiš. Kada bi šegrti kod majstora kovača uspjeli potkovati jaje, tako bi položili ispit da mogu uzeti alat u ruke, a samim tim postati ljudi. Domaćini. Priča je ovo koja se stoljećima prenosi s koljena na koljeno u malom gradu Kreševu.

Reporteri “Dnevnog avaza” posjetili su ovaj neotkriveni turistički biser i otkrili šta to sve ima ponuditi ovaj pitoreskni gradić, kako mu tepaju.

Lijepo, brate

Do oktobra prošle godine turisti bi u ovaj grad uglavnom nekako zalutali, dolazili na preporuku i zadržavali se svega jedan dan. To je sve bilo tako jer nisu imali gdje prenoćiti. Bilo je nekoliko soba za noćenje u restoranu ”Ribnjak”, koji i danas nudi svježu pastrmku iz vlastitog ribnjak. No, o gozbi malo kasnije.

Dakle, nije se imalo gdje spavati. A onda je u oktobru prošle godine u Kreševu otvoren hotel “Adriale”. Smješten je na rijeci Kreševčici. Ima četiri zvjezdice i ne bi ga se postidjele ni destinacije poput Dubrovnika, Splita ili Budve. Sve je do u detalje u hotelu osmišljeno po posljednjim standardima. Lijepo, brate.

Hotel “Adriale“ ima četiri zvjezdice. N. Šaljić

Na ulazu u hotel dočekuje nas Jelena Čalaga-Tolo, voditeljica hotelskog poslovanja “Adriale”. U hotelskom restoranu gosti. Porodica iz Omana, sinoć stigli. U Kreševo!

– Bez lažne skromnosti, dok naš hotel nije otvoren, turizam u pravom smislu te riječi nije ni postojao u našem gradu. Bilo je grupa, jednodnevnih izleta, ali sada je slika promijenjena – kaže Čalaga-Tolo.

Nakon što je probijen led i uspostavljena prva baza za smještaj, sada je na lokalnim vlastima u Kreševu da osiguraju sadržaj turistima.

– Ima mnogo ideja, od biciklističke staze, do staza za skijanje, koje su davno postojale. Sada se tome treba pristupiti ozbiljnije. U sklopu našeg hotela, odnosno našim gostima nudimo i izlete kvadovima. To je naš vanjski saradnik – objašnjava Čalaga-Tolo.

Sat vožnje kvadom košta 100 KM. U sklopu hotela je i restoran ”Regius”, koji nudi odlična jela, spravljena rukama domaćih kuhara.

Špalir kuća i minerala

Ne možete doći i proći kroz Kreševo da ne kročite kroz špalir starih malih kuća, s jedne, i minerala i kristala izloženih u portalima, s druge strane. Na vrhu grada je samostan, a u sklopu njega muzej Franjevačkog samostana.

Špalir starih malih kuća. N. Šaljić

Kreševski fratri su uspjeli sakupiti rijetke, vrijedne i zanimljive eksponate koji daju prilično jasnu sliku života ljudi na ovim prostorima tokom proteklih stoljeća. Za ljubitelje povijesti muzej čuva rukom pisanu knjigu Nikolasa de Padua iz 15. stoljeća, vrijednu ostavštinu fra Grge Martića, a biblioteka muzeja sadrži bogatstvo od 45.000 knjiga. Treba posebno istaknuti teološku zbirku iz 12. stoljeća ”Strabanova Geographia” iz 1480. godine i ”De re metallica” Georgija Agrikole (Georgius Agricola) iz 1657. godine.

Biblioteka muzeja sadrži bogatstvo od 45.000 knjiga. N. Šaljić

I moglo bi se ovako nabrajati do prekosutra, ko nađe muzej, ima osam dana da razgleda.

Za one koji ne znaju, u Kreševu ima potencijala da se razvija biciklizam, za ljubitelje adrenalina. Planinarenje ne treba zaboraviti. Lov i ribolov su neizostavni te motokros. A sada spektakl. Speleologija!

Minerali i kristali izloženi u portalima. N. Šaljić

Ako želite provesti edukativan i zabavan dan u podzemlju, špilje i jame Kreševa su pravo mjesto. Posebno je zanimljiva Oberska jama, koja se nalazi iznad sela Vranci. Oberska jama se od srednjeg vijeka do 1960. godine koristila za eksploataciju živine rude i barita. Uz rad Udruženja “Kreševski citrin”, Oberska jama dostupna je za posjetioce.

Ko je bio u Visokom, u dolini piramida, tačnije u kompleksu tunela Ravne i vidio brojne štandove s kristalima i mineralima, treba znati da je sve to stiglo upravo iz Kreševa.

Ako ste gladni, onda restoran “Ribnjak” nema alternativu. Prolazeći pored ribnjaka sa svježom pastrmkom, iz kuhinje ovog restorana nosnice miluje miris taze iz potoka izvađene ribe.

Gastronomsko uživanje u restoranu „Ribnjak“. N. Šaljić

– Imamo gostiju tokom cijele godine – govori nam ljubazna konobarica Jelena Šaravan.

Šaravan: Bez alternative. N. Šaljić

U sklopu ovog restorana je i teniski teren.

– Imamo gostiju koji žele da se malo opuste uz tenis i to im je obezbijeđeno – pojašnjava Šaravan.

Uređeni teniski teren i dječije igralište. N. Šaljić

Temelji bh. zdravstva

Dok se prolazi do restorana “Ribnjak”, s desne strane pogled vuče svetište “Pod špiljom”. Ono čuva uspomenu na kugu, kreševske franjevce i temelje bh. zdravstva.

Utemeljeno je u drugoj polovici 18. stoljeća, u vrijeme kad je Kreševom, a i širom okolinom, harala kuga.

Spomen-obilježje ispred svetišta na kugu. N. Šaljić

U špilji je fra Franjo Gracić (1740. – 1799.), koji se u tom periodu vratio sa školovanja na veterini iz Italije, napravio bolnicu na otvorenom i preuzeo na sebe tu odgovornost da liječi oboljele.

Spomenik fra Grgi Martiću. N. Šaljić

Franjo Gracić je u Italiji i Ugarskoj slušao predavanja i iz medicine, ali se ne zna je li i diplomirao. Nakon što se vratio u Bosnu postao je jedan od najpoznatijih ljekara onog doba, a u Padovi je 1795. godine štampao i medicinsko djelo u kojem piše o liječenju groznice, kuge, ujeda zmije, reumatizma, glavobolje, bolesti želuca, zadusi…

I na kraju, šta drugo reći, osim – posjetite Kreševo, nećete se pokajati.

Hobit selo – atrakcija po uzoru na svjetske destinacije

Kreševo se može pohvaliti činjenicom da je u ovom gradu sagrađeno prvo hobit selo, po ugledu na kućice iz serijala filmova „Gospodar prstenova“. Selo će imati pet kućica, od kojih su dvije već gotove, a tri se grade. Za sve su zaslužne četiri sestre i svaka od njih po jednu kućicu uređuje u svom stilu i po svojoj želji, dok je peta namijenjena roditeljima, koji su ih u svemu zdušno pomogli.

Četiri sestre iz porodice Miličević Milijana, Marija, Vedrana i Valentina na brežuljku s kojeg se pruža pogled na selo Rakova Noga kod Kreševa grade za sada jedino hobit selo u Bosni i Hercegovini i ujedno novo turističko naselje. Pet kućica obraslih travom viri iz zemlje, a unutrašnjost im je tako nestvarna, pa vas lako uvede u svijet mašte kao prava čarolija. 

Avaz