Kardiolog Šekib Sokolović: Izrazite vrućine rizične i za zdrave osobe. Moramo potpuno promijeniti stil života

Pretežno sunčano, vrlo toplo i vruće vrijeme karakteristika je vremenskih prilika posljednjih dana na prostoru Bosne i Hercegovine i šire, a izrazito visoke temperature ljeti, koje teško podnose hronični bolesnici i starije osobe, predstavljaju veliki napor, ali i rizik i za organizam zdravih ljudi.

Prof. dr. Šekib Sokolović, subspecijalista kardiolog i subspecijalista reumatolog, zaposlen u Centru za kardiologiju i kliničku imunologiju sa alergiologijom u Sarajevu u razgovoru za Anadolu podsjetio je da se zadnjih 100 godina temperatura Zemlje povećala za 1,5 stepen Celzijusov do dva stepena.

“Rast od jednog stepena je ogroman. Hipertermija, povećana temperatura, povećane vrućine spadaju i u najveći klimatski rizikofaktor za nastanak smrti”, kazao je Sokolović, ističući da je puno opasnije biti u hipertermiji, nego u hipotermiji, hladnoći.

Kako je kazao kod izazito visokih temperatura, koje premašuju 32 stepena Celzijusova, neophodno je usvojiti zdrave stilove života.

“Ako je dnevna temperatura 32 stepena Celzijusova do 33 maksimalno, tada moramo kompletno promijeniti naš stil života”, kazao je i dodao da država i poslodavci ne smiju dozvoliti radnicima rad na otvorenom u terminu od 11 do 15 sati.

Sve osobe pod rizikom od zgrušavanja krvi

Objašnjava da su u periodu velikih vrućina sve osobe u opasnosti od zgrušavanja krvi.

“Mi se nalazimo u prekoagulacionom stanju – stanju prije zgrušavanja krvi. I svi mi, i koji smo zdravi, imamo povećanu sklonost zgrušavanju krvi, trombozi na ovim vrućinama”, kazao je sarajevski kardiolog.

Savjetuje i izbjegavanje bilo kakve fizičke aktivnosti na temperaturi iznad 32 stepena Celzijusova.

“Osobe starije od 65 godina, djeca, i hronični bolesnici, koji imaju već kardiovaskularne i onkološke bolesti su pod velikim rizikom za nastanak iznenadne smrti, infarkta i moždanog udara”, ističe Sokolović i savjetuje što više unošenje tečnosti kako bi se to spriječilo.

Dodaje da su pod velikim rizikom i gojazne osobe čije srce, kako objašnjava, napornije radi kako bi pojačalo svoj rad i dotjeralo krv do kapilarne mreže.

Također savjetuje što češću konzumaciju voća i povrća i izbjegavanje visokokalorične hrane.