Njemački ekspert pred NATO samit u Viljnusu: Kosovo bliže otvorenom sukobu nego BiH

Očekuje se da lideri NATO-a na samitu u Viljnusu potvrde da je situacija na Kosovu ozbiljna i da je Misija NATO-a na Kosovu (KFOR) tu da garantuje bezbjednost svih građana, uključujući i srpsku manjinu na sjeveru zemlje, kaže Milan Nič iz Njemačkog vijeća za vanjske odnose.

Govoreći u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), Nič kaže da bi nevolje bile mnogo veće da NATO nije na Kosovu.

– Mislim da je (Kosovo) bliže otvorenom sukobu nego Bosna i Hercegovina. I to je drugačiji nivo sukoba, jer imate fizičke napade ili sukobe na sjeveru, imate paralelne strukture, imate eksplozije, gdje mali incident može da dovede do nečeg većeg – kaže Nič, inače stručnjak za Zapadni Balkan i proširenje u NATO-u.

Kada je riječ o Srbiji, Nič ocjenjuje da predsjednik te zemlje Aleksandar Vučić može dugo da vodi igru “i Zapad i Rusija”.

Da li će Ukrajina dobiti bezbjednosne garancije na samitu NATO-a u Viljnusu?

– Zavisi šta podrazumijevate pod bezbjednosnim garancijama. Ukrajina može da se nada nečemu višem od samita u Viljnusu, ali ne i punopravnom članstvu. Diplomate su radile na preciznim formulacijama, što će pozdraviti sve zemlje članice, jer postoje različita mišljenja o narednim koracima prema Ukrajini.

Iz Viljnusa će izaći “Bukurešt plus”, ali šta će to tačno biti, pitanje je diplomatskih razgovora. 

Šta je sa Švedskom? Hoće li ući u NATO?

– Velike nade polažem za sljedeću godinu. Nažalost, cilj da sve države članice ratifikuju članstvo Švedske prije samita u Viljnusu nije ostvaren, jer Turska nije ukinula veto, a Mađarska je također odgodila ratifikaciju do jeseni. Stvari se odvijaju, veliki je pritisak na Tursku, ali turski predsednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) ocjenjuje da nisu ispunjeni svi uslovi.

Očekujem da će samit u Viljnusu poslati snažan politički signal da je Švedska blizu NATO-u, da su sve članice, osim dvije, ratifikovale članstvo i da Alijansa može da dočeka Švedsku kao punopravnu članicu.

O važnosti članstva u NATO-u

Da li je rat u Ukrajini pokazao da je NATO garancija bezbjednosti?

– Zaista tako mislim, jer je Ukrajina napadnuta zato što nije u NATO-u. Rusija jasno cilja na najslabije zemlje.

Pogledajte i zapadni Balkan. Važno je da su tri od šest zemalja ovog regiona u NATO-u. I možemo da zamislimo šta bi se desilo, naprimjer, na Kosovu da nema bezbjednosni okvir koji ima, a to je KFOR.

Nakon što je Rusija započela rat u Ukrajini, u Evropi više nema apetita za nejasnoćama ili sivim zonama. Ili ste na putu za NATO, ili u NATO. U suprotnom, vi ste ranjivi na ruske hibridne prijetnje.

“SAD i evropski saveznici gube strpljenje za Kosovo i Srbiju”

Šta bi bilo da NATO nije na Kosovu?

– Reći ću samo ovo – nevolja bi bila mnogo veća.

Izvještavali ste o posljednjoj krizi na sjeveru Kosova…

– Prestao sam da brojim krize između Kosova i Srbije. Nisu dobri ni za jednu stranu. Sjedinjene Države i evropski saveznici također gube strpljenje. Zato što je to skretanje pažnje s glavne stvari koja se dešava u Evropi (rata u Ukrajini), a koja će odrediti i budućnost Srbije i Kosova.

Dakle, žalosno je. Također je i pitanje političkih opredjeljenja oba lidera koliko će daleko ići s ovim tenzijama i jednostranim akcijama. Jednostrane akcije stizale su uglavnom iz Beograda, a tokom prošle godine i iz Prištine.

Zbog krize na sjeveru zemlje, Kosovo je isključeno iz velike vojne vježbe koju vode SAD i drugi saveznici u NATO-u. Kakva je ovo bila poruka za Kosovo?

– Sjedinjene Države su jednostavno htjele da pošalju signal da ne možete rizikovati veće tenzije bez posljedica.

Dokle, NATO može da ide s Kosovom, pošto je njegova misija zadužena za bezbjednost?

– Ako govorimo o samitu u Viljnusu, mislim da će biti potvrda u izjavi da je situacija ozbiljna i da je NATO tu da garantuje bezbjednost svih građana, uključujući i srpsku manjinu na sjeveru.

Pitanje je Vlade Kosova u kojoj mjeri želi da bude u savezu sa svojim glavnim pristalicama na Zapadu i da s njima koordinira diplomatske korake i prema Srbiji. Jer, ipak se radi o koordinaciji i izgradnji saveza. A historija sadašnje vlade Kosova u tom smislu nije baš dobra.

“Nedostatak jedinstva između Sarajeva i Banje Luke”

Kosovo i Bosna i Hercegovina su zatražili ubrzano članstvo u NATO-u. Koliko je ovo stvarno?

– Bosna i Hercegovina je daleko ispred. Ustvari, BiH je čak ispred onoga što se očekuje da Ukrajina dobije na samitu u Viljnusu, čak i ispred Gruzije, koja je, također, podnijela zahtjev za članstvo.

Ne zaboravimo da Bosna i Hercegovina ima akcioni plan za članstvo, iako se zove drugačije.

Međutim, njeni naredni koraci blokirani su nedostatkom jedinstva između Sarajeva i Banje Luke. Sadašnje rukovodstvo Republike Srpske jasno je dalo do znanja da ne želi veći napredak i više integracije u NATO-u.

Kanin: Dodikovi potezi ovise i o tome kako stoji Rusija

Slučaj Kosova je komplikovaniji, jer postoje četiri zemlje NATO-a koje još ne priznaju Kosovo kao državu. Također, ima intenzivnu saradnju s NATO-om, ali je sada suspendovana, zbog opšteg djelovanja Vlade Kosova, kao odgovor na ružne događaje na sjeveru.

NATO je identifikovao Bosnu i Hercegovinu kao moguću oblast za ruske aktivnosti. Koliko je Kosovo krhko prema njima?

– To je na drugom, sasvim drugom nivou krhkosti. Mislim da je bliže otvorenom sukobu nego Bosna i Hercegovina. I to je drugačiji nivo sukoba, jer imate fizičke napade ili sukobe na sjeveru, imate paralelne strukture, imate eksplozije, gdje mali incident može da dovede do nečeg većeg.

KFOR može biti tu da spriječi da se ovi incidenti pretvore u nešto veće. Ali, želim da istaknem da, uprkos novoj krizi u Bosni i Hercegovini i svim tenzijama, tamo nema fizičkih obračuna.

O “igri Srbije na neutralnu kartu”

Šta je sa Srbijom? Može li doći trenutak kada se, poput Finske i Švedske, predomisli o NATO-u?

– Ne, Srbija igra na neutralnu kartu zemlje. Krije se da ima veoma intenzivnu saradnju sa NATO-om, u zajedničkom interesu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je savladao ovu igru, ponašajući se neutralno, ali istovremeno jačajući odnose sa Sjedinjenim Državama i prilično je ranjiv na ruski utjecaj.

Koliko dugo Srbija može da igra ovu igru?

– Mislim da može da igra dugo, jer to ne zavisi samo od nje, zavisi i od globalne situacije. Ako čitate analize utjecaja ruskog rata na globalni poredak, to je veliki pritisak za takozvane srednje sile, poput Turske i Izraela, jer mogu povećati – na neki način – manevarski prostor između Zapada i Rusije. Osim ako niste veoma mala zemlja i imate strateški značaj, možete igrati ovu igru.

Dakle, Vučićev prostor za strateške manevre je povećan i to je Kurti potcijenio.

Srbija je od početka slala municiju u Ukrajinu putem trećih lica. Ako je u Evropi trenutno najvažnija pomoć Ukrajini, čak i zemlje poput Srbije – paradoksalno – mogu doprinijeti ovom naporu.