Ambasadorica Švedske u BiH Johana Stromkvist: Fokus mora biti na reformama, neće biti prečica do članstva u EU

Švedska je proteklih šest mjeseci predsjedavala Vijećem Evrope, a od 1. jula zamijenila ju je Španija. Ambasadorica Švedske u Bosni i Hercegovini Johana Stromkvist (Johanna Stomquist) u intervjuu za “Dnevni avaz” govorila je o podršci ove zemlje BiH na njenom putu ka euroatlantskim integracijama.

Ovo je ujedno i njen oproštajni intervju, s obzirom na to da joj istječe mandat u BiH.

Ispuniti kriterije

– Švedska je preuzela predsjedavanje Vijećem EU u vrijeme historijskih izazova za EU i zadovoljni smo onim što smo uspjeli postići u ovih šest mjeseci. Pružili smo jedinstvenu i ojačanu podršku Ukrajini, uspjeli postići kompromis u vezi s centralnim dijelovima EU pakta o migracijama i azilu, dogovorili niz mjera za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, dogovorili temeljnu mjeru za postizanje klimatskih ciljeva EU, a fokus smo stavili na održivu konkurentnost EU – kazala je ambasadorica Stromkvist.

Direktnije u vezi s Bosnom i Hercegovinom, dodala je, Švedska je zadržala visoko na agendi EU zemlje zapadnog Balkana i njihove kontinuirane procese integracije u EU.

– Ojačali smo saradnju sa zemljama u regiji i osigurali učešće ministara vanjskih poslova zemalja zapadnog Balkana na Vijeću vanjskih poslova EU u maju u Briselu, gdje se svaki mjesec sastaju svi ministri vanjskih poslova EU. Ministar vanjskih poslova Švedske Tobijas Bilstrom (Billström) posjetio je BiH u aprilu i to je bio već treći susret ove godine s ministrom vanjskih poslove BiH Elmedinom Konakovićem. Također se u toku svoje posjete susreo s tri člana Predsjedništva BiH.

Vaša podrška pristupanju BiH EU je očita, posebno nakon što je BiH dobila status zemlje kandidata. Svi smo svjesni da taj put nije lak, pogotovo ako uzmemo u obzir politička previranja. Kako se konačno usredotočiti na ispunjavanje 14 ključnih prioriteta i provesti potrebne reforme?

– Kada je u aprilu švedski ministar vanjskih poslova Tobijas Bilstrom posjetio BiH, bio je veoma jasan o poziciji Švedske i o našoj kontinuiranoj podršci. Poručio je da je BiH mjesto u EU. Međutim, bio je isto tako jasan da kriteriji moraju biti ispunjeni i da neće biti prečica do članstva. To znači da fokus sada mora biti na reformama. Evropska komisija je 2019. godine označila 14 ključnih prioriteta kao područja u kojima BiH mora znatno napredovati kako bi mogla preporučiti 27 država članica EU da donesu odluku da pregovori o članstvu s BiH mogu početi. Otvaranje tih takozvanih pregovora samo je početak dugog i teškog puta. Isto tako, ostali uvjeti moraju biti ispunjeni za članstvo.

Moj savjet svima koji su zainteresirani za ulazak ove zemlje u EU bi bio da nauče što više o procesu i zahtjevima, o tzv. Kopenhaškim kriterijima, o jedinstvenom tržištu EU, hiljadama i hiljadama stranica EU zakonodavstva podijeljenih u 35 poglavlja koje moraju usvojiti sve članice u toku procesa pristupanja. Jer nema prečica. Evropska unija je izuzetno sofisticirana i složena je saradnja između 27 zemalja, koje su također ovlastile EU da djeluje u njihovo ime u određenim područjima. Da bi određena zemlja postala dio ove saradnje, ona mora prilagoditi cijeli svoj sistem kako bi odgovarao. O tome se radi. Ne postoje pregovori, samo se to tako zove. U stvarnosti, radi se o usklađivanju vašeg zakonodavstva i vašeg sistema s EU. Ja ne bih gubila vrijeme ni na šta drugo, nego da nastavim s tim zadatkom ukoliko sam zainteresirana za ulazak u EU. A iskreno se nadam da svi političari na svim nivoima počinju ozbiljno razmišljati o ovom procesu sada kada je BiH dobila šansu koju predstavlja status zemlje kandidata za članstvo u EU. EU i njene države članice, poput Švedske, nastavit će podržavati te napore. Drago mi je što je Švedska i dalje jedan od glavnih bilateralnih donatora ove zemlje. Također, doprinosimo kao jedan od glavnih donatora mnogim agencijama UN-a na globalnom nivou i kao jedan od neto kontributora EU budžetu. Također vas podržavamo politički, te stručnošću i znanjem, ako je to potrebno. Međutim, reforme ne možemo provesti umjesto vas. Moraju ih provesti domaći političari i institucije.

Situacija zemalja u ovom regionu jedinstvena je u svijetu. Ostale države nemaju pažnju i podršku EU kao zemlje ovog regiona. Vi ste više od 20 godina označeni kao potencijalna zemlja kandidat za EU sa svom podrškom koja uz to dolazi. Iskreno se nadam da će ova jedinstvena pozicija konačno biti u potpunosti iskorištena.

Kako ovako mala zemlja kao što je BiH može djelovati protiv dva suprotstavljena stava – jedni su za EU i NATO, a drugi nisu, što dokazuju svojim posjetama Rusiji i Vladimiru Putinu, konkretno predsjednik entiteta RS Milorad Dodik, u vrijeme kada je Evropa više nego ujedinjena protiv tiranina?

– Političari u ovoj zemlji kažu da bi željeli da se zemlja pridruži EU, a velika većina stanovništva to podržava, tako da bi očigledna akcija koju bi trebalo poduzeti bila da se radi na koracima koji će ovu težnju realizirati u stvarnosti. Šta sprečava neke od odgovornih političara da rade na onome što je jasno naznačeno kao uvjeti za članstvo, to samo oni mogu odgovoriti. Evropa se nalazi u opasnom trenutku historije.

Vlasti na državnom nivou formirane su rekordnom brzinom, jednako kao i entitetske vlade. Može li se ovaj korak smatrati pozitivnim uvodom u veće stvari koje bi vlasti na svim nivoima mogle i trebale učiniti za svoje građane?

– Zaista je pozitivno to što su vlade na svim nivoima formirane rekordnom brzinom i što je državni budžet donesen na vrijeme. A vidjeli smo i neke druge pozitivne pomake na državnom nivou. No, sve je to, nažalost, u sjeni nedavnih negativnih koraka u RS. EU je vrlo oštro reagirala, jasno ističući da su zakoni koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske direktan napad na integritet Ustavnog suda i na Ustav Bosne i Hercegovine, snažno pozivajući vlasti RS da prestanu s jednostranim djelovanjem i umjesto toga djeluju konstruktivno, kako bi BiH mogla provesti reforme za dobrobit svih građana, iskoristivši priliku koju nudi kandidatski status za EU.

Kritična tačka

I Švedska vodi svoju borbu na putu prema pristupanju NATO-u. Vidite li svoju zemlju uskoro u Alijansi?

– Naš cilj je i dalje pridružiti se Alijansi na samitu NATO-a u Vilnjusu 11. i 12. jula. Naše pristupanje u Vilnjusu bilo bi od političkog i vojnog značaja – bio bi jedan znak jedinstva i snage. Ali odluka nije u našim rukama.

Turska je do sada blokirala taj put. Može li ovakav stav zaoštriti odnose u Evropi?

– Od 31 saveznika, 29 ih je ratificiralo rekordnom brzinom, dvoma – Turskoj i Mađarskoj – treba više vremena nego ostalim. Odluka je jednoglasna pa svi, odnosno 31 parlament, moraju ratificirati sporazum. Nalazimo se na nepredvidivoj i kritičnoj tački za evropsku sigurnost. Uvjereni smo da će naše pristupanje Švedske poboljšati sigurnost Švedske, naše regije i NATO-a u cjelini.

Vaš mandat u BiH je pri kraju. Postoji li neka poruka koju biste željeli prenijeti građanima nakon svega što ste vidjeli, čuli, upoznali i spoznali? S druge strane, osim diplomatske, jeste li tužni što nakon četiri godine napuštate BiH?

– Uvijek je tužno napustiti mjesto u kojem ste proveli godine života upoznajući ljude i kulturu, kao i male tajne skrivenih dragulja. Na odlasku želim zahvaliti svima koje sam upoznala u ove skoro četiri godine na prekrasnoj dobrodošlici i svemu što smo podijelili tokom naše saradnje u ovoj posebnoj i nesvakidašnje lijepoj zemlji. Njima, ali i svim drugima koje još nisam upoznala, želim sve najbolje u budućnosti. U nadi da ćemo se uskoro na ovo vrijeme osvrnuti s puno boljeg mjesta. Možda uz kafu u zgradi Vijeća EU u briselskoj raspravi o tehničkoj, dosadnoj tački dnevnog reda našeg sljedećeg sastanka EU s BiH kao članicom!

Šta je postignuto

– Ovdje smo organizirali niz događaja, zajedno s Delegacijom EU i našim bh. partnerima iz institucija i civilnog društva, kao i s drugim međunarodnim partnerima, a kako bismo unaprijedili EU agendu i podijelili znanje o zahtjevima procesa integracije u EU. Glavni događaji bili su usmjereni na zelenu tranziciju i energetsku sigurnost, solidarnost s Ukrajinom, rodnu ravnopravnost, borbu protiv korupcije, slobodu medija i migracije. U junu su Švedska i BiH bile sudomaćini Regionalne konferencije o migracijama na ministarskom nivou koja se održala na Jahorini i na kojoj je postignut napredak u regionalnoj saradnji u pogledu migracija. Također smo putovali s kolegama iz EU širom zemlje i razgovarali sa školskom djecom, političarima i privatnim sektorom o integraciji u EU.

Isto tako, veoma mi je drago što je u toku našeg predsjedavanja konačno uspostavljena Kontakt tačka BiH s Europolom. To će znatno olakšati saradnju s državama članicama EU u borbi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala. Nakon razornog zemljotresa u Turskoj i Siriji u februaru, švedsko predsjedništvo EU je, zajedno sa Evropskom komisijom, organiziralo donatorsku konferenciju 20. marta u znak podrške žrtvama. Na konferenciji je prikupljeno 7 milijardi eura, od čega je 50 miliona eura došlo iz Švedske za humanitarnu pomoć i obnovu.

Moja preporuka

– EU je osnovana kao mirovni projekt kako bi spriječila da se strahote Drugog svjetskog rata ponove u novom ratu između njenih članica. Od tada je EU porasla u članstvu i u opsegu. Ipak, još osigurava stabilnost, mir i prosperitet svojim državama članicama, ujedinjenim na temelju zajedničkih vrijednosti poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, kako je navedeno u Ugovoru o EU. Onima koji dijele ove vrijednosti i vjeruju u svjetski poredak zasnovan na pravilima, preporučila bih da ohrabre svoje izabrane političare da ne gube vrijeme u realizaciji ispunjavanja kriterija za pridruživanje BiH EU. Ili da se sami politički angažiraju kako bi posao bio obavljen.

Avaz