Znate li koliko stranaca obavlja poslove njege u Njemačkoj? Državljani BiH su u samom vrhu

Odlazak ljudi iz Bosne i Hercegovine tema je koja je aktuelna već duži niz godina, a vjerovatno jedna od najčešćih destinacija kada se govori o odlasku bh. državljana je Njemačka.

Brojna kvalifikovana radna snaga gotovo pa svakodnevno odlazi iz Bosne i Hercegovine u ovu evropsku državu u potrazi za boljim standardom, ali i kvalitetom života. Kada se govori o stručnim kadrovima, odlazak se vjerovatno najviše osjeti među medicinskim kadrovima koji se sve češće odlučuju svoju budućnost graditi izvan domovine.

Njemački mediji osvrnuli su se na statistiku koja se tiče statusa njegovatelja za starije osobe u ovoj državi te su naveli kako u Njemačkoj, u oblasti njegovatelja, radi 1,7 miliona građana. Od tog broja njih 15 posto dolazi iz inostranstva.

Da je zapošljavanje u sektoru njege izuzetno bitno za Njemačku dokaz je i činjenica kako je ovaj sektor naročito istaknut na stranici Ministarstva zdravstva.

“Zahvaljujući dobrim životnim uslovima, veliki dio ljudi uživa u dobrom zdravlju sve do starosti. Međutim, sa starenjem raste rizik od ozbiljnih bolesti ili potrebe za njegom, a time i udio ljudi kojima je potrebna njega. Na kraju 2020. godine, oko 4,6 miliona ljudi trebalo je njegu. Zbog sve većeg broja ljudi kojima je potrebna njega, potražnja za stručnom radnom snagom raste u skladu s tim”, navodi se iz Ministarstva zdravstva Njemačke.

Prema posljednjim dostupnim podacima, osoblje u staračkim domovima kao i u vanbolničkim službama u konstantnom je porastu u Njemačkoj.

Tako je, prema posljednjim objavljenim podacima, 2021. godine u staračkim domovima poslove obavljalo 814.042 radnika, dok je u službama vanbolničke njege svoj poslovni put našlo 442.860 građana.

Broj radnika raste iz godine u godinu (Foto: Ministarstvo zdravstva Njemačke)

Također, statistike objavljene u maju 2023. godine, govori se i o udjelu muškaraca i žena u poslovima njegovatelja. Iako je posao njegovatelja i dalje dominira među ženama, broj muškaraca u njezi raste natprosječnim procentom.

“Ovo se može vidjeti u velikoj mjeri među zaposlenim stranim državljanima. Broj se učetvorostručio od 2015. godine”, navodi se.

Paralelno s većim dolaskom radnika iz inostranstva u poslovima njege rasla je i plata. Tako Ministarstvo zdravstva Njemačke ističe kako je 2016. godine plata u ovom sektoru iznosila 3.013 eura, dok je 2021. godine zabilježen rast od 17 posto te je naglašeno kako plata za njegovatelje iznosi 3.531 eura.

Ministarstvo zdravstva uporedilo plate 2016. i 2021. godine (Foto: Ministarstvo zdravstva Njemačke)

Između ostalog, Ministarstvo zdravstva objavilo je i statistiku koja se detaljno bavi rastom broja stranaca u poslovima njege.

Dok je 2017. godine taj procenat iznosio 8 posto, tokom 2022. godine broj je porastao na 14 posto.

Iako je, primjera radi, broj njegovatelja iz zemalja EU sa 51 posto (2017. godine) spao na 38 posto (2022. godine), broj onih koji dolaze iz trećih zemalja porastao je sa 48 posto na 62 posto.

Dok je 2017. godine procenat onih koji sa Zapadnog Balkana poslove njege obavljaju u Njemačkoj iznosio 15 posto, on je 2022. godine porastao na 18 posto.

Kada je riječ o stranim radnicima u poslovima njege, njemački mediji su detaljno govorili i o broju onih koji rade u ovoj branši.

Najveći broj stranih radnika u poslovima njege dolazi iz Poljske, tačnije njih 22.200. Ono što je posebno zanimljivo jeste da je Bosna i Hercegovina smještena na drugu poziciju te da prema posljednjim statistikama u Njemačkoj ove poslove obavlja 17.900 bh. državljana.

Na trećem mjestu se našla Rumunija sa 15.700 radnika dok ih prati Turska sa 15.600.

Statistika po regijama (Foto: Ministarstvo zdravstva Njemačke)

Četvrtu i petu poziciju po broju radnika drže Hrvatska i Srbija gdje poslove njege u Njemačkoj obavlja 14.700, odnosno 11.300 radnika iz ovih susjednih zemalja.

Pored evropskih zemalja, u Njemačkoj je prisutan i veliki broj onih koji dolaze iz azijskih zemalja.

Tako je prema statistici u poslovima njege zastupljeno 10.000 Filipinaca, 6.900 Vijetnamaca kao i 6.900 Sirijaca. Među 11 “najzastupljenijih” svoje mjesto su našli i Italijani (7.200) i Albanci (6.700).

Klix.ba