Sladić o nevremenu u BiH: Zašto današnja kiša nije bila značajna za zemljište

Današnja kiša koje je zadesila Sarevo izazvala je mnoštvo prometnih problema, no postavlja se pitanje da li je pogodna za poljoprivredna dobra i je li prekinula nekoliko sušnih dana.

Nedim Sladić, omiljeni bosanskohercegovački meteorolog, osvrnuo se na kišne nepogode i otkrio da, nažalost, obilna kiša nije bila dobra ni za poljoprivredu.

“Najefektnija kiša za poljoprivredu je ona slaba do umjerena, ravnomjerno raspoređena i konstantna”, kazao je Sladić. Njegov status prenosimo u cijelosti.

Zašto današnja kiša u Sarajevu nije bila značajna za zemljište?

Iako čudno zvuči, obilna kiša koja je danas pala u kratkom vremenskom periodu iznad glavnog grada Bosne i Hercegovine ne pomaže previše da se zemljište lijepo namoči, budući da su pljuskovi kiše u pojedinim trenucima imali izrazito jak intenzitet (na radarskim snimkama i preko 50 mm po satu).

Zapravo, svjedoci smo da je načinila više štete nego koristi. Većina europskih zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, adaptirana je na infrastrukturu čija drenaža podnosi intenzitet padavina do 8 mm po satu, a takav kriterij je prisutan i u Velikoj Britaniji. To je ujedno i granica na koju nadležni hidrometeorološki instituti izdaju vanredna upozorenja.

Sada, kao posljedica učestalijih i jačih pljuskova, a koje prati globalan porast temperature zraka, porast toplotne energije te oborive vode preko Clausius-Clapeyronove relacije, i Otok i Bosna i Hercegovina se suočavaju sa sve češćim problemom bujičnih i urbanih poplava, budući da broj dana u kojima količina padavina prelazi 10 i više mm je u porastu, od čega glavnina se zabilježi u kratkom vremenskom periodu.

Dakle, ovakva nepogoda bi bila još problematičnija da smo se nalazili u dugotrajnijem periodu suše jer se zemljište ponaša tada kao asfaltna podloga usljed hroničnog nedostatka vlage i smanjenog pritiska vodene pare, što dovodi do desikacije, odnono potpunog gubljenja vode iz zemljišta. Na taj način sva ispadala kiša neće otići direktno u zemljište, već će se zadržavati na njemu i usljed run-off efekta (tj. otjecanja) krenuti prema drugim izvorima pohrane, a najmanje te vode završit će u tlu.

Obično, prvih 7 centimetara debljine te slojevi od 7 do 28, i 28 do 100 centimetara ispituju memoriju vlažnosti tla. Današnja grmljavinska nepogoda u uslovima suhog tla gotovo garantovano ne bi okončala sušu, pa čak ni površinski koji bi relativno brzo isparili usljed znatno snažnijih senzibilnih površinskih flukseva toplote u odnosnu na latentne, dok bi se dublji slojevi i dalje nalazili u hroničnom nedostatku. Dodamo li i vjetar, senzibilni površinski fluksevi toplote nadjačavaju latentne.

Tek tada bi današnji prolom oblaka bio poput pravog cirkusa u Sarajevu da smo, primjera radi, imali sušne uslove kao 2022. godine.

Najefektivnija kiša za poljoprivredu je ona slaba do umjerena, ravnomjerno raspoređena (stratificirana) i konstantna. Tada zemljište i vegetacija su u mogućnosti apsorbirati vodu, odnosno dobijaju svoju prijekopotrebnu, te prije svega, konkretnu infuziju koja ih oporavlja.