Zbog vremena i bh. poljoprivrednici koriste pesticide, šta je sa organskim uzgojem; Bićo: To se ne isplati!

Od 184 uzorka hrane biljnog i životinjskog porijekla, od čega je 90 iz domaće proizvodnje, samo tri nisu sadržavala ostatke pesticida, rezultat je analize prehrambenih proizvoda koju je provela Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

Izvještaj je, kako nam je kazao Nijaz Bajramović, pomoćnik direktora Agencije, jasno pokazao da se ni poljoprivredni proizvođači u našoj zemlji u svojoj proizvodnji ne pridržavaju propisanih normi i standarda.

Naši poljoprivrednici su siromašni

Širom svijeta koristi se više od 1.000 vrsta pesticida, a gotovo su svi svrstani u određenu grupu otrova – mnogi su dokazano kancerogeni i toksični za ljudski organizam. I samo “mali” svakodnevni unos pesticida ima, prema riječima ljekara, razoran učinak na imunitet, a dugoročno i na opće stanje organizma.

Šta je sa organskom proizvodnjom, bavi li se njom iko u BiH ili je većina u trci za što većim profitom, napustila sistem održive poljoprivrede koji se bazira na visokom poštovanju ekoloških principa, pa bilo to i nauštrb zdravlja cjelokupnog stanovništva.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, kaže “kako naša zemlja ima siromašne poljoprivrednike, koji nemaju Bog zna kakve uvjete da bi koristili skupe pesticide i sve ostalo u proizvodnji što se koristi u zemljama Evropske unije”.

– Ne znam koliko je testirano naših proizvoda, ali prema mojim saznanjima malo je bh. poljoprivrednika koji u proizvodnji koriste pesticide – uvjerava nas Bićo.

Međutim ova godina je drugačija, pa su proizvođači, priznaje Bićo, ipak morali koristiti pesticide kako bi sačuvali barem dio biljaka.

– Zbog vremenskih uvjeta domaći proizvođači neće uspjeti plasirati ni 20 posto godišnjih potreba našeg stanovništva, kada je riječ o hrani, što znači da ćemo uvesti 80 posto prehrambenih proizvoda. Bilo je puno kiše, poplava, prekomjerna je količina vlage u zemlji, pa su poljoprivrednici morali posezati za hemijskim preparatima kako bi sačuvali barem dio. Hoću da kažem da je na našem tržištu vrlo malo domaće uzgojene hrane, većina je iz uvoza i na to treba obratiti pažnju. Uvezli smo Bog zna koliko pšenice iz Ukrajine, silosi kod svih mlinara su puni, skladišta robnih rezervi također. Da li se iko upitao – kakav je kvalitet te pšenice, a sve ćemo mi to u narednim mjesecima pojesti. Uvezli smo je jer je jeftina – navodi Bićo.

Što se tiče prave organske proizvodnje, malo je onih koji se njom u BiH bave, a kao razlog Bićo navodi visoke cijene takvog načina bavljena poljoprivredom.

– Ne znam da li možemo u jedan postotak smjestiti one koji se bave organskom proizvodnjom hrane. Najbolji je primjer ova godina. Da biste sačuvali biljke ovog proljeća, a da ne koristite nište od hemije, morali ste bukvalno biti mađioničar. Organska proizvodnja isključuje tretiranje biljke bilo kakvim preparatima (pesticidima, herbicidima). To je bio uzgoj koji automatski podrazumijeva upola manji urod. Primjera radi, ako sijete jedan hektar, koji vam, ako je normalna proizvodnja, daje 100 tona nečega, ako se držite organskog uzgoja, dobit ćete 50 tona. Pitanje je da li vam to može pokriti trošak proizvodnje? U većini slučajeva ne može, zato se ljudi organskim uzgojem i ne bave – pojašnjava Bićo.

Kaže kako država daje poticaje i za organsku proizvodnju, ali da je to malo.

– Ove godine kasne sa svim, još nisu isplatili ni redovne poticaje, a kamoli ono što daju u vanrednim situacijama – ističe Bićo.

Otkud opasni pesticidi na bh. tržištu

Kaže kako bi i Agencija za sigurnost hrane BiH trebala biti ažurnija u svom radu, pa ne konstatovati samo u kojim proizvodima ima tragova pesticida, nego biti ažurnija i u uklanjanju takve hrane iz prodaje.

– Od nove godine do sada ja sam samo u dva navrata upratio da je nešto vraćeno proizvođaču zbog prisustva pesticida. To je krompir i nešto malo pšenice. Slažem se da treba svesti upotrebu pesticida na mjeru koja je zakonski dozvoljena, ali i učiniti više na educiranju ljudi kako će proizvoditi hranu, koje i u kojoj mjeri koristiti pesticide i herbicide. Posljednjih godina svjedočimo esktremnim vremenskim uvjetima. Zbog toga ljude treba naučiti da moraju mijenjati sistem sadnje, da prelaze na sjemena koja su otporna na vlagu, sušu, kišu. Nauka je napredovala, a to znači da su proizvedena sjemena koja trpe veliku količinu vlage i suše, ali sa tim treba upoznati naše proizvođače – naglašava Bićo.

Na kraju, nadležne je upitao i – otkud opasni pesticidi na bh. tržištu?

– Volio bih da mi nadležni odgovore – kako dolaze i kako se prodaju pesticidi u BiH koji nisu sigurni za upotrebu i štete zdravlju ljudi – upitao je Bićo.

Faktor