Da li je Bosna i Hercegovina iduća poželjna zemlja za digitalne nomade?

Svijet rada se transformiše, a digitalni nomadi kao pripadnici novog radničkog pokreta su ljudi koji koriste prednosti moderne tehnologije i interneta kako bi radili s bilo kojeg mjesta na svijetu.

Umjesto da budu vezani za fizički ured ili tradicionalno radno vrijeme, digitalni nomadi imaju slobodu birati gdje i kada će raditi i zbog toga se sve više ljudi odlučuje napustiti ustaljeni život i krenuti u avanturu koja kombinira rad i istraživanje svijeta.

Bosna i Hercegovina se kroz projekat RECOOPER koji podržava EU i Njemačka vlada pokazala kao atraktivna destinacija za digitalne nomade. Međutim, koliko smo spremni i za njihov dugoročniji boravak s obzirom da, tri mjeseca koliko im je dozvoljeno da ostanu, nije dovoljno jer digitalni nomadi se zadržavaju u jednoj zemlji u prosjeku devet mjeseci, pa i više.

Zbog tih uslova, danas je u Sarajevu održan okrugli stol na temu: “Zakonski regulisati boravak digitalnih nomada u Bosni i Hercegovini”.

Direktor INTERA Technološkog parka iz Mostara Vedran Šimunović poručio nam je da su danas organizovali okrugli stol da utvrde zašto tema digitalnih nomada i rješavanja viznog statusa tih osoba još uvijek “stoji” u BiH i zbog čega se ništa ne događa po tom pitanju.

“Napravili smo neke zaključke i shvatili smo da nije u principu toliko kompleksno da se dobije taj zakon. Vrlo važno je bilo shvatiti da su to osobe koje dolaze u BiH, a rade za kompanije koje su izvan BiH i da su oni praktički turisti koji žele malo duže ostati u BiH, a samo svojom potrošnjom žele doprinijeti ekonomiji naše zemlje”, rekao je.

Vedran Šimunović

Šimunović je dodao da oni svojim iskustvom, znanjem, doprinose razmjenom svojih mišljenja, jer pomažu firmama na početku, a i samom turizmu da prosperira.

“Možemo uzeti primjeri iz Hrvatske, gdje upravo živi današnji ključni govornik Jan de Jong koji je to sve pokrenuo u Hrvatskoj.

“U Hrvatskoj je trebalo samo pet, šest mjeseci da se izmjeni tri zakona i dva podzakonska akta i na taj način se dobila viza za digitalne nomade. Tada su svi građani koji ne dolaze iz EU mogli dobiti tu vizu, bez da plaćaju poreze u Hrvatskoj, a to želimo provesti ovdje. Jasno je da je naše zakonodavstvo kompleksno, ali da bi se donijela konačna odluka, treba početi i ‘odozgo'”, kazao je Šimunović.

Najavio je da će Jan de Jong sutra održati sastanak s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto kako bi razgovarali o kreiranju zakona.

“Kada vidimo šta se dešava u Hrvatskoj, prema statistikama, u svakom trenutku u Hrvatskoj se nalazi šest do deset hiljada digitalnih nomada koji svojom potrošnjom ostvaruj efekt od dodatnih 100 do 150 miliona eura. Zamislite šta bi mi dobili kada bi desetina hiljada digitalnih nomada moglo tada doći u BiH i tu privremeno živjeti. Morate vidjeti to čak i u kontekstu da u BiH mogu dolaziti ljudi koji ne mogu doći u Hrvatsku i mi možemo biti njihova stanica i time je mogućnost veća”, naveo je.

Na kraju navodi i vjeruje da će se ova inicijativa ubrzati i da će procedure uskoro biti pokrenute.

“Digitalni nomadi donose znanja i umijeća koja bi mogla biti korisna za nas. Zamislite da ogroman broj ljudi iz Amerike, najmoćnije zemlje na svijetu, i dođe i promovira BiH kao sigurnu i povoljnu destinaciju za dolazak. Koliko bi to nama značilo samo. Što prije posadimo stablo, prije će doći plodovi”, zaključio je.

Investitor i biznismen Jan de Jong, čovjek zaslužan što je Hrvatska među 10 država na svijetu koja je uvela digitalne nomadske vize, bio je učesnik okruglog stola gdje je kroz vlastite primjer u praksi objašnjavao brojne benefite digitalnih nomada.

Jan de Jong

Kako je rekao, on je danas bio tu bez puno očekivanja, želeći da vidi kakvi planovi postoje u ovoj zemlji.

“Danas sam mogao vidjeti da postoji dobra volja i da mnogi shvataju benefite koje bi donio boravaka digitalnih nomada u BiH donio, tako da vjerujem da ima mnogo onih koji žele da se ovo primjeni i u vašoj zemlji”, rekao je de Jong.

Govoreći o iskustvima u Hrvatskoj, Jong je poručio da je ova inicijativa pokrenuta 2020. ističući da se u Hrvatskoj puno oslanjaju na turizam.

“U Hrvatskoj je tada boravilo prijavljenih oko 250-300 digitalnih nomada iz zemalja kojima je potrebna viza za boravak. Prema stranici nomadlist.com, u tom periodu je broj digitalnih nomada koji su mjesečno boravili u Hrvatskoj bio šest do sedam hiljada što je podrazumijevalo od 100 do 150 miliona eura prihoda za tu državu u tom periodu”, kazao je de Jong.

On je naglasio da je pored finansijskih prednosti boravka digitalnih nomada, jedan od izazova koje je Hrvatska imala bio i odlazak mladih iz zemlje kao u većini država, kako bi tražili sreću i prilike širom svijeta.

“Prihvatanje njihovog boravka je napravilo dosta preokreta i vratilo te mlade ljude svojoj zemlji”, zaključio je.

Predstavnica co-working prostora CODE Hub iz Mostara Mia Miočević istakla je da je imala priliku raditi sa digitalnim nomadima te je navela da je dosta njih izrazilo želju za povratkom u BiH.

Mia Miočević

“Imala sam prilike upoznati veliki broj nomada iz različitih dijelova svijeta. Većina njih koja je boravila u BiH je izrazila želju da se vrate i mislim da bi uspostavljanje ovog zakonodavnog okvira značilo njihov povratak u BiH”, rekla je.

Izvršna direktorica Vijeća stranih investitora BiH Sanja Miovčić kazala nam je kratko da su oni još uvijek u fazi kreiranja zakonodavnog okvira i davanja najboljih preporuka za ove mogućnosti.

“Koristeći naravno iskustvo kolega iz regiona, pogotovo iz Hrvatske, ne pričamo još uvijek o poteškoćama već o rješenjima koje bi se uklopilo u naš kompleksan zakonodavni okvir i zato smo danas tu. Drago mi je što pratimo svjetske tokove i što smo svjesni ove činjenice. Potencijalno, ono što su kolege također istakle, imat ćemo milijardu digitalnih nomada pa zašto im i mi ne bi otvorili vrata”, poručila je Miovčić.

Naglasila je da će svi ti ljudi raditi na promociji ove divne zemlje, te ne vidi razlog zašto to ne bi bilo tako.

“Postoji mogućnost svakako da se ovaj proces ubrza i ono što mi u Vijeću investitora radimo uspješno sa zakonodavcima jeste davanje tih preporuka za izmjene zakona koje su primjenjive i jednostavne. Mislim da postoji zajednički interes, svjesni smo i očekujemo da ne bi trebalo biti prepreka”, navela je.

Mišljenja svih učesnika je svakako da je koncept digitalnih nomada jednostavan i brzorastući poziv te da oni žele boraviti u Bosni i Hercegovini i promovisati svaki njen dio u najboljem mogućem pogledu.

Zbog toga se u budućnosti očekuje dalji rast digitalnog nomadizma, kako se tehnologija i infrastruktura šire svijetom, posebno u BiH. Sve više zemalja prepoznaje priliku koju digitalni nomadi donose i stvara pogodnosti kako bi ih privukle, te nema razloga da vlast u BiH ne vidi zajedničke interese za ove mogućnosti.

Klix.ba