Slobodan pristup javnim informacijama u BiH pretvoren u izuzetak, umjesto u pravilo

Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama, koji je nedavno usvojilo Vijeće ministara BiH, mogao bi utjecati na medijske slobode, ali i građanima uskratiti određene informacije. Razlog za ovo je duga lista predloženih izuzetaka, čime je slobodan pristup javnim informacijama pretvoren u izuzetak, umjesto u pravilo, navodi Federalna.ba.

Ovo su samo neke od kritika koje su uputile organizacije civilnog društva. Predlagač, naravno, tvrdi suprotno i ističe da bi novi zakon medijskim radnicima trebao olakšati posao.

Dok brojni stručnjaci upozoravaju da pojedine odredbe novog zakona ugrožavaju stečena prava i dostignuća iz postojećeg, Federalna.ba podsjeća da nema odgovorne vlasti bez transparentnog djelovanja, kao ni snažnog demokratskog društva po evropskim principima bez otvorenog i slobodnog pristupa informacijama.

Duga lista izuzetaka

Predstavnici novinarskih udruženja i civilnog društva smatraju da će Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama ugroziti prava građana. Najviše zamjerki odnosi se na dugu listu izuzetaka zbog čega bi, smatraju, bitne informacije mogle biti uskraćene javnosti.

„Druga zamjerka koja se navodi, a koja se mogla naslutiti iz prve, jeste da je Žalbeno vijeće koje se koristi kao drugostepeni organ pri Vijeću ministara BiH – a trebalo bi biti nezavisan organ, kao što je u Hrvatskoj, gdje postoji povjerenik koji je nezavisno tijelo“, navodi Edo Kanlić, koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH) smatra da je dosadašnji učinak Žalbenog vijeća pri Vijeću ministara BiH više nego dobar: „U četiri godine imali su ukupno 176 predmeta, svaku drugu žalbu su usvojili. Jedanput je Sud BiH utvrdio da su nezakonito postupali – od 176 predmeta, samo jedanput. Dakle, činjenica je da je njihov rad 99 posto ispravan“.

Proaktivna objava informacija

Iz Ministarstva pravde BiH navode da će od sada prvenstveno novinarima biti olakšan rad jer se propisuje proaktivna objava informacija. Ministar Bunoza objašnjava kako to znači da će sve institucije na nivou BiH morati unaprijed objaviti sve važnije odluke, strategije, finansijske izvještaje: „Da su dostupni na portalima, a, između ostalog, morat će objaviti imena i prezimena svojih zaposlenika, njihovu stučnu spremu, poslove koje obavljaju, visinu plaće. Svaka odluka koja se tiče javne nabavke morat će biti objavljena“.

Nesmetan pristup informacijama i njihova provjera osnovni su principi rada Centra za istraživačko novinarstvo, zbog čega do sada nisu imali ni jednu pravosnažnu presudu za klevetu dok su dobili 16 protiv institucija zbog kršenja slobodnog pristupa informacijama.

„Najčešće su ignorisali zahtjeve i pogrešno tumačili naša pitanja ili su pogrešno postupali ili nisu postupali po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama. U prosjeku nam je trebalo 18 mjeseci“, kaže Aladin Abdagić, glavni i odgovorni urednik Centra za istraživačko novinarstvo.

Rok od 15 dana se ne poštuje

Kanlić dodaje kako se ne poštuje se rok od 15 dana i informacije se često ne dobiju, a ono što je problematično u novom prijedlogu da i po drugostepenom postupku po žalbi produžava se rok na 90 dana.

Na osnovu novinarskih istraživačkih priča pokrenute su mnoge istrage, podignute optužnice i, najvažnije je, spriječene zloupotrebe novca, ali u većini slučajeva protiv nižerangiranih zvaničnika.

„Imali smo 26 podignutih optužnica i presuda koje su se desile na osnovu naših priča. Primijetili smo da često su zapostavljena velika politička imena – protiv njih se rijetko podižu optužnice“, napominje Abdagić.

Ukoliko prijedlog zakona u ovoj formi bude usvojen i ne budu ispoštovani prijedlozi zainteresovanih strana – a u prvom redu tu su mediji i organizacije civilnog društva – bit će otežan pristup informacijama, pogotovo onim koji se bave istraživačkim radom, a ako ne i onemogućiti im rad, upozorava Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove Transparency Internationala BiH.

Predstavnici civilnog društva nadaju se da će u parlamentarnoj proceduri amandmanima predloženo zakonsko rješenje biti unaprijeđeno jer je ovaj zakon važan ne samo zbog primjene evropskih standarda nego i transparentnog rada institucija i sprečavanja zloupotreba javnog novca.