Studija pokazuje da Kina širi nuklearni arsenal kako rastu globalne napetosti

Nuklearni arsenali nekoliko zemalja, posebno Kine, porasli su prošle godine, a druge zemlje nastavile su modernizovati svoje nuklearno naoružanje dok geopolitičke napetosti rastu, pokazala je studija Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) u ponedjeljak.

– Približavamo se, ili smo možda već došli do kraja dugog razdoblja smanjenja broja nuklearnog oružja u svijetu – rekao je za AFP Dan Smith, direktor Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).

Ukupna količina nuklearnih bojevih glava između devet nuklearnih sila, Britanije, Kine, Francuske, Indije, Izraela, Sjeverne Koreje, Pakistana, Rusije i Sjedinjenih Država, pala je na 12.512 na početku 2023., s 12.710 na početku iz 2022. godine, navodi SIPRI.

Od toga je 9.576 bilo u “vojnim zalihama za potencijalnu upotrebu”, 86 više nego godinu dana ranije.

SIPRI pravi razliku između zaliha zemalja koje su dostupne za korištenje i njihov ukupni inventar, koji uključuje starije zalihe koje se planiraju demontirati.

– Zalihe su upotrebljive nuklearne bojeve glave, a te brojke počinju rasti – rekao je Smith, napominjući da su brojke još uvijek daleko od preko 70.000 koje smo imali tokom 1980-ih.

Najveći dio povećanja bio je iz Kine, koja je povećala svoje zalihe s 350 na 410 bojevih glava.

Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja također su povećali svoje zalihe, a Rusija je porasla u manjoj mjeri, sa 4.477 na 4.489, dok su preostale nuklearne sile zadržale veličinu svog arsenala.

Rusija i Sjedinjene Države zajedno imaju gotovo 90 posto od ukupnog broja nuklearnog oružja.