Od igara na sreću više zaradi država nego vlasnici kladionica

Iako se klađenje i igre na sreću u javnosti smatraju jednim od najprofitabilnijih poslova u našoj državi, javno se ipak dovoljno glasno ne postavlja pitanje tko od te djelatnosti najviše profitira: kladionice ili država.

Analizom podataka, koji su javno dostupni na Dun & Bradstreet d.o.o. Sarajevo, dođe se do zaključka kako je evidentno da je upravo država ta koja od industrije igara na sreću uzima najveći dio kolača.

Službeni podaci bilježe kako su u 2022. godini kladionice koje posluju na tržištu igara na sreću Federacije BiH zaprimile ukupno 1,72 milijardi maraka uplata u različitim igrama na sreću te u isto vrijeme isplatile ukupno 1,49 milijardi maraka dobitaka.

Uzimajući u obzir zaprimljene uplate te isplaćene dobitke, kao i prihode po ostalim osnovama, ukupan bruto prihod svih kladionica u Federaciji BiH u 2022. godini iznosio je ogromnih 243,2 milijuna KM.

Od 243,2 miliona KM prihoda koje su ostvarile kladionice najviše finansijske koristi imala je – država.

Naime, po osnovu različitih davanja kladionice su u proračun uplatile preko 92 miliona maraka, odnosno više od 37% svog ukupnog bruto prihoda, dok je njihova dobit iznosila 80,6 miliona maraka.

Po strukturi prihoda proračuna od igara na sreću, za doprinose za PIO/MIO uplaćeno je 13,5 miliona KM, za zdravstveno osiguranje 9,6 miliona KM, za osiguranje od nezaposlenosti 1,2 miliona KM, za poreze na dohotke gotovo 26 miliona KM, po osnovu naknade za priređivanje uplaćena su 24,4 miliona KM, poreza na dobit uplaćeno je 7,5 miliona KM, a po osnovu ostalih vrsta javnih prihoda u proračun je uplaćeno 10,2 miliona KM.

Po službenim podacima u Federaciji BiH u 2022. godini bilo je registrirano 13 priređivača igara na sreću, s tim da je Sportska kladionica Millennium iz Mostara ugašena i umjesto nje registrirana je kladionica VIP Betting d.o.o.

Ukupan broj poslovnica svih kladionica u 2022. godini iznosio je 2.048, dok je ukupan broj radnika direktno zaposlenih u ovoj industriji u 2022. godini bio 4.930.

Troškovi poslovanja priređivača igara na sreću iznosili su ukupno 70,5 miliona maraka, dok je ukupna dobit svih priređivača iznosila 80,6 miliona KM, odnosno, u prosjeku 6,2 miliona maraka dobiti po priređivaču.

Zanimljiv je i trend pada broja poslovnica.

Tako je u 2016. godini na tržištu Federacije BiH bilo evidentirano 2.516 poslovnica, dok je u 2022. bilo 2.048, odnosno 468 poslovnica manje nego prije šest godina.

I dok uplate u igrama na sreću rastu, a broj poslovnica je u padu, čini se kako je sigurno samo jedno: država će uvijek naći način da uzme svoj dio kolača. 

Akta.ba