Kako onemogućiti da javne nabavke budu javna krađa? Nekoliko je ključnih stvari za to

Veliki je broj javnih nabavki u Bosni i Hercegovini za koje se sumnja ili je dokazano da su nezakonite. Potrebno je u potpunosti prihvatiti uslove Evropske unije za smanjenje mogućnosti tih nezakonitosti.

Kolika je sumnja u zakonitost javnih nabavki pokazuje i to da ih pojedini karakterišu kao javnom krađom. Personifikacija su korupcije, jer su prilika za korupciju. To za posljedicu ima i to da je Bosna i Hercegovina prema indeksu percepcije korupcije (CPI) jedna od najlošije rangiranih evropskih država.

Prema posljednjem izvještaju, od 180 zemalja, bila je treća najgora u Evropi i najgora u regiji. Korupcija u javnim nabavkama i društvu općenito nije samo stvar percepcije, već nezakonitost kojom se direktno pogoršava život svakog čovjeka.

Korupcija u javnim nabavkama ili tenderima podrazumijeva neprihvatljiv način potrošnje novca koji nije pao sa neba, već kojeg ste zaradili kao građani države.

Preciznije, to znači da tim, nerijetko teško zarađenim novcem, neće biti plaćen onaj ko je imao najpovoljniju ponudu za npr. rekonstrukciju ulice, već onaj ko je korupcijom ili nekim drugim nezakonitostima osigurao na tenderu da on rekonstruiše ulicu, a nije imao najpovoljniju ponudu. Pri tom je upitno koliko će to adekvatno uraditi.

Tenderi uoči izbora i tokom pandemije

U nevladinoj organizaciji Transparency International (TI) primijetili su da je potrošnja budžetskog novca, što se odnosi i kroz javne nabavke, bila intenzivnija uoči posljednjih Općih izbora. Krajem augusta prošle godine su napomenuli da je to u svrhu kupovine glasova.

“Nažalost, za razliku od zemalja okruženja, Bosna i Hercegovina nije uvela ograničenje javne potrošnje u predizbornom periodu, što je i ove godine (2022.) ključni resurs koji se zloupotrebljava za kupovinu glasova i promociju kandidata”, poručili su iz TI-ja.

Izdvojili su i sljedeći podatak u prilog prethodno navedenoj konstataciji.

“Podaci pokazuju da je u cijeloj Bosni i Hercegovini od 1. jula započelo 249 radova vrijednih 845 miliona KM, završeno je 227 radova vrijednih 175 miliona KM, a ukupna vrijednost javnih radova u ova dva mjeseca je već premašila godišnju vrijednost svih radova koji su, prema podacima Agencije za javne nabavke, ugovoreni cijele prošle godine (2021.)”, ukazali su.

I onako velike sumnje u javne nabavke su porasle tokom pandemije koronavirusa. U Transparencyju su utvrdili da su bili neopravdani zahtjevi pojedinaca da se zbog pandemije, tj. hitnosti privremeno suspenduje Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. Smatraju da to nije bilo opravdano zbog toga što, kako su naveli, nisu postojale nikakve pravne barijere za provođenje nabavki u situacijama krajnje hitnosti.

Ipak, izuzeća je itekako bilo, pa je time od 1. januara do 25. septembra 2020., kako su istakli, realizovano 25.886 javnih nabavki vrijednih čak 270,2 miliona KM. Najveća sumnja u zakonitost tendera je kupovina 100 respiratora za 10,5 miliona KM u Federaciji Bosne i Hercegovine i kupovina pokretne bolnice za 3,6 miliona KM u Republici Srpskoj.

TI: Izostale ključne promjene

Zakon o javnim nabavkama je jedinstven za cijelu Bosnu i Hercegovinu, tj. primjenjuju ga općinske, kantonalne, entitetske, državne vlasti i vlasti Brčko distrikta. Za njegove izmjene i dopune je odgovorna državna vlast.

Ona je krajem augusta prošle godine usvojila izmjene i dopune ovog zakona, tvrdeći da je time ispunjen jedan od ključnih uslova na putu ka EU. Međutim, u TI-ju ne misle tako. Zapravo, misle da su izostale ključne izmjene i dopune, a to su:

• Unapređenje mehanizama za sankcionisanje prekršilaca zakona, kako u domenu prekršajne, tako i krivične odgovornosti;
• Proširenje mogućnosti zaštite javnog interesa;
• Otklanjanje političkog utjecaja na imenovanje i rad članova Ureda za razmatranje žalbi;

• Nastavak razvoja sistema e-nabavke (internetska baza podataka o javnim nabavkama);
• Osnaživanje kapaciteta i mehanizama nadzora institucija u sistemu javnih nabavki.

Izvršna direktorica Transparencyja Ivana Korajlić je u oktobru prošle godine za naš portal izjavila da je izmjenama i dopunama ovog zakona izostala suština, a to je borba protiv korupcije u javnim nabavkama.

Strahuje se da bi se korupcija mogla dodatno podstaći, a još jedan od razloga za nezadovoljstvo jeste taj što je prag za dodjeljivanje ugovora direktnim sporazumima, bez javnog nadmetanja, povećan sa 6.000 na 10.000 KM.

EU je pozdravila izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, ali je očito da će ovaj zakon morati znatno više poboljšati kako bi se ispunio jedan od 14 kriterija Unije, a to je vladavina prava. Ispunjavanje tog kriterija podrazumijeva upravo i usklađivanje domaćeg zakonodavstva o javnim nabavkama sa zakonodavstvom EU.

Klix.ba