Da li će i El-Šidi izaći pred pravosuđe

Posljednjih sedmica svjedočimo brojnim hapšenjima u BiH koja su došla do nekih od najkrupnijih riba iz podzemlja, ali i političkih funkcionera.

Mnogi procjenjuju da je ovo sve početak i da se će krenuti s raspakivanjem najkrupnijih kriminalnih djela o kojima su dokazi prethodnih decenija, pod vladavinom SDA, sakupljali prašinu u ladicama, a istrage bile sistemski kočene.

A među nikad procesuiranim i razjašnjenim aferama su i brojni primjeri privrednog kriminala i privatizacijske pljačke.

Sumnjivi kapital

Jedan od glavnih simbola sumnjivih tranzicijskih investitora koji su poslovali pod režiserskom palicom SDA svakako je Sulejman el-Šidi (Al-Shiddi). Iako se radi o osobi koja je gotovo dvije decenije formalni vlasnik nekih od najvećih poslova u glavnom gradu BiH, bh. javnost o njemu ne zna gotovo ništa.

El-Šidi se 2006. godine pojavio niotkud te se, uz pomoć nekadašnjeg direktora Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo Bakira Izetbegovića, domogao atraktivne lokacije u centru Sarajeva za gradnju Sarajevo City Centra (SCC).

Već prilikom gradnje ovog objekta zabilježen je niz sumnjivih stvari. Tokom 2009. gradnja tržnog centra gotovo je bila potpuno obustavljena, a svi rokovi za završetak radova bili su probijeni.

Tada se špekuliralo da je El-Šidi i bankrotirao te da je upitan nastavak ovog projekta. Međutim, radovi na objektu iznenada su intenzivirani 2011. godine, a podaci Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa pokazali su da je novac na račun „Al-Shiddi Internationala“ odjednom počeo stizati s računa firme „Istethmary Sarajevo City Center-II Ltd“, koja je, da stvar bude sumnjivija, registrirana 21. februara 2011., uoči same transakcije novca u BiH.

El-Šidiju je tako u samo jednoj transakciji uplaćeno 39.119.100 KM. Otkud je stigao taj novac, do danas nije razjašnjeno, no u kuloarima se od prvog dana pričalo da su El-Šidi i njegove investicije zapravo samo paravan da se opere novac koji je bio namijenjen odbrani BiH, a koji je tokom rata misteriozno nestao.

Dionice “Magrosa”

Također, El-Šidi je za mizerna dva miliona maraka kupio firmu „Magros“ te se obavezao investirati više od 150 miliona KM za tri godine i osigurati posao za 227 radnika. Nije uloženo ni 90 miliona KM.

Zbog ove prodaje Tužilaštvo KS je u decembru 2014. podiglo optužnicu protiv Bešira Meknija (Bechir) iz Tunisa i Safeta Ibrovića. Mekni se tereti da je počinio krivično djelo sklapanje štetnog ugovora, a Ibrović za nesavjestan rad u službi, čime su “Magros Veletrgovinu” oštetili za 2.034.903 KM.

No, osim krivičnih prijava i istraga, El-Šidi je 30. maja ove godine otkupio 914 dionica “Magros Veletrgovine”, čime je postao vlasnik više od 99 posto kompanije.

Ipak, značajan broj dioničara nije prihvatio ponudu, zbog čega mali dioničari i dalje imaju manje od 1 posto u vlasništvu.

Osim SCC-a i “Magrosa”, El-Šidi je uspio postati vlasnik i još brojnih kompanija i objekata u gradu poput nekoć kultnog hotela „Bristol“. Projekt gradnje SCC-a, kao i privatizacija „Bristola“, koji je El-Šidi kupio za šest miliona KM, iako je nešto ranije Zavod za izgradnju KS, na čijem je čelu tada bio Izetbegović, u njega uložio pet miliona KM, finansiran je novcem s tajnih računa. Tako su, faktički, Izetbegović i El-Šidi dobili i SCC i „Bristol“ za samo tri miliona KM!

Odakle je stizao taj novac i čime je El-Šidi toliko zadužio Izetbegovića i vrhušku SDA da mu se omogući preuzimanje nekih od najatraktivnijih poslova u Sarajevu, odgovor bi u konačnici moglo dati pravosuđe. Još nije jasno ni ko je stvarni vlasnik SCC-a.

Stari partneri

Bakir Izetbegović i Sulejman El-Šidi sarađuju još iz vremena agresije na BiH. O tome svjedoče TV snimci o prikupljanju novca za odbranu BiH od agresora u Turskoj, Švicarskoj, Saudijskoj Arabiji. Na jednom od snimaka pojavljuje se i El-Šidi, koji je, kako tvrde svjedoci, imao važnu ulogu u prikupljanju i sakrivanju miliona maraka namijenjenih za odbranu BiH.

Fijasko s “Fly Bosnijom”

Aviokompanija “Fly Bosnia”, koju je osnovao Sulejman el-Šidi, doživjela je pravi fijasko. Kompanija je obustavila sve operacije i letove, a državi na ime poreza, doprinosa i drugih naknada duguje 1,4 miliona KM.