Nedim Sladić: Kakvo nas vrijeme očekuje ovog ljeta?

Vremenske prilike ovog proljeća nisu bile idealne, pa se tako bilježi više kišovitih nego sunčanih dana, a obilne padavine su uzrokovale poplave širom Bosne i Hercegovine. Mnogi polažu nadu u ljeto koje kalendarski nastupa za manje od dvije sedmice, no prognoze za juni nisu baš sjajne.

Poznati bh. meteorolog Nedim Sladić za Radiosarajevo.ba dao je prognozu za ljeto 2023. godine, komentarisao je utjecaj čovjeka na prirodu, te je u razgovoru istakao najznačajnija naučna dostignuća koja je postigao tokom usavršavanja u Velikoj Britaniji, a kojima su prethodile godine učenja i zalaganja.

Radiosarajevo.ba: Kakvo nas ljeto očekuje ove godine? 

“Nažalost, sredinom maja je već bilo evidentno da tlo s dosta vlage, ne samo na području Bosne i Hercegovine, već i na širem prostoru Balkanskog poluostrva te i u dijelu Sredozemlja ne može iznjedriti dugotrajnijem održavanju polja visokog zračnog pritiska nad našim područjem koje bi stabiliziralo atmosferu nad područjem jugoistočne Europe, a što će posebno i najprije potvrditi sezonske prognoze Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) i Britanske meteorološke službe (Met Office), a potom i ostalih svjetskih meteoroloških centara”, ističe Nedim Sladić.

Značajnije zagrijavanje podloge je sada u drugom planu jer vlažno tlo prije svega svoju energiju troši na isparavanje i isušivanje, što povećava tačku rosišta i dodatno destabilizuje planetarni granični sloj – odnosno sloj koji se proteže od prizemlja pa do oko 2 kilometra u visinu gdje se obično razvija baza vertikalnih oblaka koje možemo primijetiti u prijepodnevnim satima – najprije koji počinju se razvijati poput grudvi uz okolno gorje i planine, a potom rastu uvis zahvaljujući snažnoj uzgonskoj sili kojom se oslobađa toplotna energija. Uz sve to, jasno je da je suzbijen okidač za razvijanje toplotnih valova na duže staze, a limitira se i vjerovatnoća pojave vrlo vrućih dana kao u protekla dva ljeta.

Da stvar bude još složenija, a u ovom trenutku i nepovoljnija, je i postojan izražen signal za više padavina od uobičajenog za ljetne mjesece duž cijelog Sredozemlja, što obično nismo imali priliku vidjeti proteklih godina. S druge strane, atmosfera kao da je zastala u mjestu već gotovo mjesec dana pa se vremenska slika maltene samo ponavlja iz dana u dan – skoro trideset dana polje visokog zračnog pritiska i nebeska vedrina vladaju sjeverozapadom Europe, dok povremeno tmurni oblaci cirkulišu jugoistokom Europe, a izgledno je da će se slična situacija nastaviti i u narednom periodu, stoga ni juni mjesec ne obećava previše”, dodaje.

Sladić navodi kako je potrebno da se na potpuno drugoj strani svijeta, ili nad istokom Azije, ili nad Sjedinjenim Američkim Državama, desi nešto što bi pokrenulo tromu mlaznu struju – snažnu vrpcu vjetrova koje raspoređuje vremenske sisteme, odnosno područja sa stabilnim i nestabilnim vremenskim prilikama.

“Bukvalno i najjednostavnijim rječnikom, ovu sporopokretnu situaciju možemo vizualizirati ako zamislimo dva automobila koja su se do određenog trenutka pratila na putu do svoje destinacije, ali su se u međuvremenu razišli jer su naišli na određenu prepreku na putu, pa su im se još u međuvremenu i ugasile navigacije. Naši automobili su upravo poput mlazne struje, a mlazna struja je poput navigacije sa nekim skoro pa ustaljenim tokom kretanja. A dok ne dođe neki novi pokretač (automobil) sa svojom navigacijom da im pomogne da se pokrenu, teško će se i ovi akteri iščupati iz ‘slijepe ulice'”, ističe poznati bh. meteorolog.

Radiosarajevo.ba: Svakodnevno se dešavaju poplave u različitim dijelovima BiH, pa i regije. Prema Vašim prognozama, da li će i dalje biti poplava?

Sladić: S obzirom na nestabilnu atmosferu, zasićeno tlo vlagom, kao i sve više toplotne energije u atmosferi, nažalost pojava bujičnih i urbanih plavljenja je kao i proteklih dana te sedmica vjerovatna na uskoskoncentrisanim područjima i u narednom periodu u Bosni usljed veće količine padavina u kratkom vremenskom periodu. Međutim, trebamo razjasniti par stvari – njih, dakle, neće biti posvuda, a nećemo ih moći izanalizirati u detalje dok se ne detaljno ne pogledaju vertikalni presjeci atmosfere unutar nekoliko sati od očekivanog razvoja događaja kao i radarski snimci, s obzirom na njihovu vremensku limitiranost trajanja.

Takozvani nowcasting proces nam pomaže u tome da identificiramo do nekoliko sati unaprijed razvoj olujnih sistema koji mogu prouzrokovati intenzivnije padavine i pojavu plavljenja, kao i pojavu grada, ukoliko sistem posjeduje zadovoljavajuće uslove za snažna, prisilna silazna strujanja. A, s obzirom na to da naši odvodni sistemi nisu prilagođeni na klimu u kojoj su učestalije jače pljuskovite padavine, ta okolnost nam ne ide u korist – ali to nije problem samo naše zemlje, to je problem i mnogo razvijenih zemalja”, navodi meteorolog Nedim Sladić.

Odnos čovjeka i prirodne je u uzročno-posljedičnom odnosu, što bi značilo da je za prirodne katastrofe i ekstremne promjene, uglavnom glavni krivac čovjek. Priroda se svakodnevno zagađuje, a mnogi ne razmišljaju o životima budućih generacija. O tome se potencijalno razmišlja onog momenta kada čovjek biva direktno ugrožen vremenskim neprilikama.

Radiosarajevo.ba: Kakav je utjecaj čovjeka na prirodu u kontekstu prirodnih nepogoda?

Sladić: Jasno je da naš odnos prema prirodi od ključnog interesa kako će se ona ophoditi prema nama. Ako poštujemo prirodu, poštovat će ona i nas. Uostalom, regulator svih procesa na planeti Zemlji vezan je za prirodu – ona će uvijek naći način da se prilagodi, samo taj odgovor za nas može biti prijatan ili neprijatan. Isto kao kad se sretnu dva prijatelja – pa ako poštuje jedno, poštovat će i drugo. Jedan krivi tok i odnos se mijenja – tako se ponaša i priroda. U kontekstu vremenskih nepogoda kojima svakodnevno svjedočimo, uništavanje šume, da li nekontrolisanom sječom ili požarima od ljetos i proljetos u Hercegovini, mi ispaštamo u vidu povećanog rizika i od pojave erozije tla, ali i povećanog rizika od poplava. Razlog tome je što svaki list te šume polako i efektivno može upiti svaku kapljicu koja polako dolazi do zemljišta.

Međutim, kad nemamo barijeru, zemlja će se brzo natopiti vodom koja će se u određenom trenutku zasititi. Doslovno rečeno, analogija čaše koja je napunjena do vrha vodom, pa neće imati više prostora da upije novu kap i prelit će se – u ovom slučaju zemlja će se podići i onda slijede posljedice. Isto tako, povećan rizik od poplava se javlja ukoliko rijeci promijenimo tok ili joj suzimo korito – naravno, manji volumen rijeke, njeno brže punjenje i pražnjenje. A dodamo li i smeće, faktori postaju itekako nepovoljni”, ističe poznati meteorolog.

Iako trenutne prognoze ne obećavaju da će ovo ljeto biti kao prethodne dvije godine, svake godine se pokreće aktuelno pitanje – kako djelovati u slučaju požara. Već godinama nema adekvatnog sistemskog rješenja, a kada se desi nepovoljna situacija, pomoć se traži od susjednih zemalja.

Radiosarajevo.ba: Neki su najavljivali i sušno ljeto, kako reagovati u slučaju požara?

Sladić: Teško je sada očekivati da će ovo ljeto završiti kao sušno, s obzirom na trenutne izračune prognoznih modela. U slučaju požara valjda smo imali priliku kroz 2021. i 2022. ponoviti, a i utvrditi te naposlijetku naučiti gradivo da moramo posjedovati kanadere i da ne smijemo zavisiti ni od koga bez prijeke potrebe ako želimo i imamo cilj da sačuvamo našu prirodu.”

Za sve što je kvalitetno i važno, neophodno je izdvojiti vrijeme, naročito kada je riječ o obrazovanju i stjecanju vještina. Mladi ljudi masovno odlaze iz Bosne i Hercegovine kako bi se usavršili i dobili priliku za dobar posao, jer pored uloženog vremena i truda mladi ljudi često ne dobijaju priliku da u potpunosti iskoriste svoje kapacitete. Svoje usavršavanje je poznati bh. meteorolog nastavio u Velikoj Britaniji, gdje pohađa master studij na Fakultetu za meteorologiju i klimatologiju, Univerziteta u Readingu.

Radiosarajevo.ba: Trenutno se nalazite u Velikoj Britaniji – kakva je razlika u odnosu prema nauci u odnosu na Bosnu i Hercegovinu?

Sladić: Način na koji se posmatra nauka u Velikoj Britaniji ne može ostaviti nikoga ravnodušnim, naročito ne one koji žele da idu u tom smjeru jer imaju sve ispunjene kriterije, što potvrđuju i visoke pozicije njihovih univerziteta na globalnom nivou. Država dosta ulaže u poboljšanje postojećih uslova za rad prateći savremene metode i svjetske standarde, a u zadnje vrijeme pružajući i brojne stimulanse da mladi krenu u tom smjeru pa čovjeku bude i teško, a i krivo što takvo ophođenje nemamo mi u Bosni i Hercegovini. Iskren da budem, boli činjenica vidjeti kako moje kolege iz Engleske se mogu odmah orijentisati prema željenim projektima pogotovo kad je riječ o doktoratima, ali i poslovima. Bukvalno ih ‘povlače za rukav’ i nude im sve što im je potrebno, a njihovo je samo da rade. Sve im je ‘servirano’ i mogu da uče i unapređuju svoje znanje i vještine koliko god žele, a za to će dobiti maksimalnu podršku i preporuke. E zbog takvih stvari koje nažalost nećemo doživjeti u Bosni i Hercegovini mi dođe da plačem!

Radiosarajevo.ba: Koje su to najveće poteškoće s kojima ste se susretali za vrijeme studija i rada u Bosni i Hercegovini?

Sladić: Upravo sputavanje vlastite države u svakom mogućem pogledu i manjak prilika za napredovanje koje druge europske zemlje nude svojim stanovnicima pa ste prisiljeni tražiti načine kako da se izvučete i ne stagnirate. Krenuvši od činjenice da nisam mogao studirati željeni studij u vlastitoj zemlji jer ga nemamo koje vas tjera da tražite alternativne smjerove koji se kasnije mogu nadograditi željenim, pa sve do toga da sam za standardizirani ispit engleskog jezika (IELTS) morao posezati put, ni manje ni više, do Albanije, o kojem sam otvoreno i pisao i govorio 2021. godine, jer nisam želio da svako mora učiniti isti korak kako bi se postigli viši ciljevi – a žalosno bi bilo vidjeti ljude koji zaista posjeduju potencijale za napredak, a ne mogu jer ih sputavaju financijske okolnosti za takvo nešto. Na takve anomalije jednostavno ne mogu ostati ravnodušan. Primjećujem koliko mi moje kolege, ali i profesori sa smjera bezuvjetno pomažu da dobijem sve ono što ova zemlja i akademski svijet može pružiti.

Radiosarajevo.ba: Na društvenim mrežama imamo priliku pratiti Vaše uspjehe. Koji su najveći uspjesi koje ste postigli za vrijeme boravka u Velikoj Britaniji i izdvojite one na koje ste najviše ponosni.

Sladić: Promovišem uspjehe, najprije zbog svoje šire porodice, prijatelja, ali i onih koji me prate. Nažalost, svjedoci smo da neke druge, pomalo iskrivljene vrijednosti uzimaju svoju centralnu pozornicu, ali meni nije stalo do toga, pa čak i kroz svo ovo eksponiranje u medijima koje se dešava unazad skoro pet godina. Bez obzira na sve i kakva god država bila prema meni, moj cilj je ipak ostaviti neki pečat istoj, pa barem na ovaj način, ali i mlađoj populaciji pružiti primjer koji mogu slijediti – pronaći ljubav prema svom poslu i nauci i sličan obrazac krenu primjenjivati u svom smjeru i u domenama u kojima imaju jake interesne tačke.

Da Nedim Sladić može biti inspiracija mladim ljudima koji žele pratiti svoje snove i ambicije, svjedoče brojna priznanja i uspjesi koje je ostvario i u Bosni i Hercegovini, kao i činjenica da je Velika Britanija prepoznala njegov potencijal.

“Što se tiče najvećih uspjeha za vrijeme boravka u Velikoj Britaniji, izdvojio bih priliku koju sam dobio ovog marta na poziv zamjenika generalnog direktora Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF), dr. Floriana Pappenberger i moje profesorice te savjetnice britanske vlade za poplave i ostalih ekstremnih rizika, dr. Hannah Cloke OBE, da radim svoje profesionalno usavršavanje kao podrška dnevnom analitičaru u analizi brojnih vremenskih situacija, uključujući poplave u Turskoj te snažnih proljetnih oluja u Francuskoj, ali i prezentiranju na njihovoj vremenskoj i klimatskoj diskusiji pred naučnicima u ovoj međuvladinoj i međunarodnoj instituciji od kojih sam tokom svog perioda imao priliku dobiti sve ono što mi je bilo potrebno, kao i slati niz podataka oko poplava u Bosni i Hercegovini koji se slao i u Europski centar za odgovor u kriznim situacijama u Briselu (ERCC). Također, od početka 2023. godine tu je i sve snažnija veza sa Britanskom hidrometeorološkom službom (Met Office) i njihovim osobljem koji su nedavno izrazili i volju i želju da im se u što skorijem periodu pridružim njihovom timu”, zaključio je Sladić.

Radiosrajevo.ba