Ključni politički dijelovi nove priče o izmjenama izbornog zakona: Predsjedništvo i “Sejdić-Finci”

Vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine je skoro formirana na svim nivoima. Ostalo je da se finaliziraju još dva kantona (HNK i Kanton 10), a to znači da počinje priča novim izmjenama izbornog zakona.

U sporazumu koji je ranije definisan među akterima državne vlasti dogovoreno je da će se početi sa dovršavanjem izmjena izbornog zakona najkasnije šest mjeseci od formiranja vlasti na svim niovima. I uistinu, predstavnici stranaka iz državne vlasti (SDP, HDZ i SNSD) su već tu temu stavili na sto i delegirali svoje kadrove koji će voditi taj proces.

Nastavak ranijeg procesa

Priča o izmjenama izbornog zakona obilježila je dobar dio javnog prostora posljednje dvije godine. Međutim, domaći politički akteri nisu sami uspjeli postići dogovor. Iz tog pitanja proizašle su samo nove političke krize i trvenja. U međuvremenu je reagovao i visoki predstavnik Christian Schmidt i svojim nametnutim izmjenama Ustava FBiH i izbornog zakona riješiti nekoliko pitanja.

Suštinski riješio je pitanje federalnog Doma naroda, ali indirektno i državnog. Riješio je jedno pitanje u vezi kojeg je bilo najviše sporenja u posljednje dvije godine. Schmidtove izmjene su nesumnjivo najviše doprinijele nacionalnim strankama, a u trenutnim političkim okolnostima najviše su pogodovale HDZ-u.

Stranka koju vodi Dragan Čović je tako riješila vjerovatno više od 60 posto svojih zahtjeva. Ali, sada na sto dolaze druge političke teme iz domena izbornog zakona.

Iako ćemo u javnom prostoru vjerovatno mnogo slušati izjava i komentara kako je prioritet riješiti transparentnost izbornog procesa, ključna politička bitka bi se trebala voditi za način implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu te za način izbora članova Predsjedništva BiH.

Presuda “Sejdić-Finci” već 14 godina čeka na implementaciju zbog čega pripadnici nekonstitutivnih naroda još uvijek nemaju mogućnost kandidiranja za članove Predsjedništva. Taj predmet je suštinski iskorišten za nametanje nekih drugih zahtjeva, koji su u međuvremenu preuzeli primat.

Slučaj “Komšić”

Tako bismo u narednih godinu dana na sceni trebali dobiti ideje i politike o tome kako implementirati sve evropske presude, a da to stranke ne protumače kao udar na svoju poziciju, kao što je to do sada bilo slučaj, prvenstveno iz ugla HDZ-a.

S druge strane izvjesno je da ćemo gledati i borbu za način izbora članova Predsjedništva BiH, gdje HDZ i generalno stranke sa hrvatskim predznakom žele riješiti slučaj “Komšić” i kroz izborni zakon osigurati da im se tako nešto više ne ponovi. Neki od dosadašnjih prijedloga su bili da se članovi Predsjedništva biraju indirektno, što problematizira RS. Odnosno predstavnici vlasti iz RS-a nemaju ništa protiv da se na taj način biraju dva člana u FBiH, ali u RS-u žele zadržati direktan izbor.

Još jedan prijedlog je bio da se preustroji federalna izborna jedinica na način da za pobjedu treba osvojiti najviše glasova u određenim, dominantno etničkim kantonima, da bi se pobjeda nekog kandidata smatrala legitimnom.

U tom smislu ćemo ponovo imati suštinski dva pola, jedan oko DF-a, uz vjerovatnu podršku SDA, a sa druge strane HDZ. Treba podsjetiti da je i SDA u pregovorima sa HDZ-om bila blizu kompromisa za izbor članova Predsjedništva, ali se koaliciona ljubav raspala najviše zbog neslaganja o ulozi federalnog Doma naroda.

Pozicije stranaka Trojke (SDP, NS i NiP) će biti itekako važna u cijelom procesu, ako ne i ključna. Međutim, za potpuno rješavanje svih pitanja iz izbornog zakona trebat će i saglasnost SDA i DF-a kroz državni Dom naroda.

Faktor