Koliko se zaradilo na antigenskim testovima: U Apotekama kažu da im to nije u fokusu interesovanja

Tokom pandemije koronavirusa SARS‑CoV‑2 antigenski testovi u Bosni i Hercegovini bili su više puta skuplji nego u zemljama Evropske unije.

U doba svih zabrana, kada su se ljudi svakodnevno morali testirati, jer bez negativnog testa niste mogli nigdje, cijene antigenskog, takozvanog brzog testa, koji se mogao kupiti u apotekama i rezultat pokazati u roku od 20 minuta, stalno su se mijenjale, od apoteke do apoteke, od grada do grada.

Ono što je zanimljivo jeste da su u Sarajevu antigenski testovi gotovo za duplo bili jeftiniji u privatnim, nego u državnim apotekama koje se nalaze u sastavu Javne ustanove Apoteke Sarajevo.

Primjera radi, krajem 2021. godine u Sarajevu se brzi test u državnim apotekama prodavao za 15, dok ste ga u privanim mogli kupiti za osam KM.

Građanima, od kojih su mnogi u pandemiji ostali bez posla, dok su nekima smanjene plaće, tako visoke cijene brzih testova bile su popriličan udar na džep. Negodovali su na gotovo svakodnevne promjene cijena testova u apotekama, često se obraćajući i medijima za pomoć.

Početkom prošlog mjeseca Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je da pandemija COVID-19 više nije globalna vanredna zdravstvena opasnost, a i testiranje odavno u mnogim zemljama, među kojima je i BiH, nije obavezno.

Zemlje u regiji svode račune – koliko su zdravstvene ustanove zaradile u pandemiji?

Zanimalo nas koliko je, primjera radi, Javna ustanova Apoteke Sarajevo u prethodnim godinama pandemije zaradila od antigenskih testova?

U odgovoru kojeg smo dobili iz ove ustanove navodi se “kako su Apoteke Sarajevo, kao društveno odgovorna zdravstvena ustanova, u razdoblju pandemije snabdijevale stanovništvo, kako lijekovima, tako i medicinskim sredstvima, u koje spadaju i testovi na koronavirus”.

– S obzirom da je nabavka testova za identifikaciju SARS-CoV-2 na početku pandemije kao i tokom cijelog njenog trajanja često bila otežana, a nekad i nemoguća, naša primarna zadaća bila je snabdijevanje ovim testovima, kako bismo ih stanovništvu obezbijedili, a samim tim olakšali i pojednostavili proceduru identifikacije virusa u periodu koji je bio izuzetno težak u zdravstvenom sistemu. Nabavke su se vršile u zavisnosti od porasta ili pada zaraženosti u pojedinim periodima pandemije. Zbog svega navedenog, finansijski aspekt nam i nije bio fokusu interesovanja, vodeći se našom primarnom ulogom koju smo već naveli – stoji u odgovoru kojeg smo dobili iz JU Apoteke Sarajevo.

Ko vodi evidenciju i koliko je tokom pandemije zarađeno na testovima koji su pokazivali prisustvo SARS-CoV-2, pitanje je koje smo postavili i Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH. Kratko su nam odgovorili “kako oni ne raspolažu traženim podatkom”.

Isti odgovor dobili smo i iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Faktor