Reis Kavazović: Danas je potreba za velikanima ogromna

Nama muslimanima je važan Tarikatski centar zato što je tijesno povezan s džematom i džamijom, s ljudima koji teže ispravnosti i duhovnoj čistoti i blizini Božijoj, kazao je danas reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.

Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini i Tarikatski centar, a pod pokroviteljskom reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića, danas su u Gazi Husev-begovom hanikahu upriličili svečanu akademiju povodom 45 godina od osnivanja Tarikatskog centra.

Tesavuf je bitni i neodvojivi dio bosanskohercegovačkog islama

Obilježavanje ove značajne godišnjice je program kojim se zatvara manifestacija „Dani džemata i džamija“, koju organizuje Uprava za vjerske poslove, a akademiji su prisustvovali brojni gosti, reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, predsjednik Tarikatskog centra šejh Ćazim Hadžimejlić, predstavnici Rijaseta Islamske zajednice, šejhovi, gosti iz zemalja regiona i svijeta i brojni drugi.

– Nije nepoznato da bosanskohercegovački muslimani baštine dugu historijsku prisutnost tesavufa na našim prostorima, da održavaju kontinuitet i njeguju jednu posebnu crtu velike kulture islama. Islam je, zapravo, ovdje i započeo s tesavufom. Upravo je tesavuf otvorio vrata Bosne i bio kanal za dotok velike plime islama. On je svojom krotkošću, plemenitošću i duhovnom čistotom, prvi osvojio srca ovdašnjih ljudi, stekao svoje vjerne pristalice i ostao ovdje sve do danas. Prema tome, tesavuf je bitni i neodvojivi dio bosanskohercegovačkog islama, njegova duša, rekli bismo – naglasio je reisul-ulema.

U svom obraćanju prisutnim istaknuo je da tesavuf u svojoj suštini predstavlja samo srce islama, njegovu bit, njegovu duhovnu dimenziju.

– Kako znamo, cilj islama i njegove objave i jest taj da čovjekov duh i narav u kojoj je stvoren, uzdigne do najviših visina i najprestižnijih postaja, da u njemu pokrenu vrela ljubavi i savjesti, koja su samim stvaranjem pohranjena u njegovom srcu – kroz duhovnu emanaciju koju Nebo podupire Božanskim izljevom, naročito u slučajevima kad ljudi visokih ambicija i nastojanja te smislove oživotvore u svom moralu i ponašanju. To znači da je tesavuf ustvari najbolje odgojno gnijezdo, najpogodnija grana za dobar plod na bujnom drvetu znanja, u raskošnoj bašči islama. Zato ga trebamo zalijevati i brinuti o njemu. I to ćemo, ako Bog da, činiti – kazao je reisul-ulema Kavazović.

Podsjetio je da su u tesavufskoj povijesti diljem puta ispisivane vrijedne knjige, koje su svoje čitaoce upućivale na dobro.

– One su se obraćale na tri nivoa: onima dubokog intelektualnog promišljanja, koji su se uzdigli do najviših visina (havās), onima prosječnog intelektualnog promišljanja i onoj brojnoj običnoj populaciji (‘avām). Svi su imali svoje mjesto: muškarci i žene, bogati i siromašni, obrazovani i neobrazovani; svi s bili dobrodošli i svi su mogli piti s tog obilnog vrela. Piće su im u ruke davali velikani, učeni i odgojeni, koji su umjeli naći puta do njihovih srca i ponuditi im lijek za njihove bolesti, mehlem za rane i okrjepu za dušu – kazao je u svom obraćanju reisul-ulema.

Istaknuo je da se tesavuf „cijelom svojom aparaturom obraća svim društvenim kategorijama i stoji kao pouzdana brana pred lijenošću u vremenima ekonomskog blagostanja i društvene raskoši da bi u njima održao ostatak dinamike i poleta“.

Svjetiljke koje će privlačiti ljudska srca

– Isto tako, u teškim vremenima ispunjenim fizičkom ili duhovnom okupacijom i nepravdom uspijevao je biti oduškom za dušu i ljudska srca dizati iznad olupina ovoga svijeta i njegovih zgusnutih tmina i ranjenim srcima biti mehlem, zbunjenim umovima vodič a jalovim dušama ugodan napitak. Prema tome, tesavuf pojedince koji su se uzdigli do samih vrhunaca lijepog morala i bogosluženja (ibādet) uči skrušenosti i neporočnosti i odaljava ih od svake zamamnosti, uobraženosti i samodopadljivosti. S druge strane, onima koji su duboko upali u ponor grijeha baca pojas za spasavanje u liku široke tolerantnosti, razumijevanja i milosti – kazao je reisul-ulema.

Dodao je da se upravo to očekuje i od Tarikatskog centra.

– Na njegovom čelu trenutno se nalazi čovjek s dugom porodičnom tradicijom njegovanja tesavufa i zastupanja njegovih vrijednosti i metoda odgoja i obrazovanja. Nadamo se da će to polučiti dobre rezultate, i da će se on truditi da nositelji tesavufa u našoj zemlji budu autentični, istinski učeni, produhovljeni, gospodstveni u svojim manirima, odgojeni na izvornim tesavufskim načelima i da, kao takvi, budu svjetiljke koje će privlačiti ljudska srca. Danas je potreba za takvim ljudima, takvim velikanima doista ogromna – kazao je reisul-ulema Kavazović.

Poručio je da će Tarikatski centar kao takav, imati punu podršku i širom otvorena vrata, kao neodvojivi dio Islamske zajednice.

avaz