UGOVOR O DJELU: Sve što trebate znati

Zaključivanjem ugovora o djelu angažuje se radnik za jednokratno obavljanje nekog posla, uz odgovarajuću nadoknadu.

Predmet ugovora o djelu može biti samostalna izrada ili opravka stvari, ili samostalno vršenje nekog fizičkog ili intelektualnog posla. 

Ugovor o djelu može da se zaključi samo za poslove koji su van djelatnosti poslodavca. To znači da ti poslovi ne spadaju ni u sporednu, niti u pretežnu djelatnost poslodavca, i nisu predviđeni sistematizacijom i organizacijom radnih mjesta kod poslodavca.

Na primjer, ako se firma bavi proizvodnjom i prodajom tašni ne može na osnovu ugovora o djelu da angažuje krojača, već bi trebalo da sa njim zaključi ugovor o radu.

Ali, ako bi se ista firma odlučila da angažuje osobu za izradu web sajta, a nema takvo radno mjesto u postojećoj sistematizaciji, mogao bi da se zaključi ugovor o djelu.

Ako bi se ugovor o djelu zaključio za obavljanje poslova iz djelatnosti poslodavca, tj.poslova koji su sistematizovani kod poslodavca, ugovor ne bi imao pravnu prirodu ugovora o djelu i ne bi proizvodio pravno dejstvo.

Ko su ugovorne strane kod Ugovora o djelu?

Najčešće se za ugovorne strane kod ugovora o djelu koriste termini: naručilac posla i izvršilac posla.

naručilac posla – može biti bilo koji pojedinac ili pravno lice

izvršilac posla – može biti bilo koji pojedinac (zaposleno lice kod drugog poslodavca ili kod samog naručioca, nezaposleno lice, penzioner, student, umjetnik ili kulturni radnik)

Ugovorom o djelu i pojedinac može da angažuje pojedinca. Recimo, pojedinac može da zaključi ugovor o djelu sa drugom osobom za usluge tapaciranja namještaja ili za molerske poslove u svom domu.

Osnovna prava i obaveze ugovornih strana?

Ugovorom o djelu izvršilac posla se obavezuje da će obaviti određeni posao. Naručilac posla se obavezuje da će mu za obavljeni posao platiti ugovorenu naknadu.

Izvršilac posla se obavezuje da obavlja poslove prema uputstvima koje je dobio od naručioca posla i prema pravilima posla.

Na gotovo sve situacije koje nisu regulisane Zakonom o radu i ugovorom o djelu neposredno se primjenjuju odredbe Zakona o obligacionim odnosima.

Forma i sadržaj ugovora o djelu FBiH

Ugovor o djelu se zaključuje u pisanoj formi i sadrži podatke o naručiocu posla i angažovanom radniku, kao i datum zaključenja ugovora. Posebna vrsta ugovora o djelu je ugovor o autorskom djelu, na koji se shodno primjenjuje regulativa iz oblasti autorskih prava.

Ugovor o djelu najčešće predviđa obavezu izvršioca da obavi konkretan posao i obavezu naručioca posla da isplati ugovorenu naknadu. 

Zakon ne predviđa vrijeme trajanja ugovora, već je ugovornim stranama prepušteno da same dogovore početak rada i rok za završetak konkretnog posla.

Ugovorom se može precizirati i način na koji će izvršilac obaviti posao, mjesto obavljanja posla (prostorije poslodavca ili neko drugo mesto), obaveza naručioca posla da obezbijedi potreban materijal za rad i sl.

Uplata poreza i doprinosa po ugovoru o djelu

Angažovanom licu po osnovu ugovora o djelu se obavezno uplaćuju doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje i porez na dohodak građana.

Ovdje se pravi razlika između dvije situacije:

• Ako je naručilac posla preduzetnik tj.pravno lice koje već ima zaposlene po ugovoru o radu, dužan je da uplati poreze i doprinose.
• Ako je naručilac posla fizičko lice, onda obavezu uplata dažbina ima izvršilac posla, a naručilac posla će mu za to isplatiti odgovarajući iznos preko neto iznosa naknade koju su ugovorili.

Porez i doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje poslodavac plaća uvijek, bez obzira na status izvršioca posla, dok se zdravstveno osiguranje plaća samo za radnika koji nije zdravstveno osiguran po drugom osnovu.

Raskidanje ugovora o djelu

Sve dok naručeni posao nije završen, naručilac može da raskine ugovor kad god hoće i bez posebnog razloga i obrazloženja, ali je tada dužan da izvršiocu isplati ugovorenu naknadu.

U određenim situacijama (ako izvršilac posla ne poštuje rokove, kad posao nije obavljen kako treba) naručilac može da raskine ugovor i da izvršiocu ne plati ništa.

Zloupotrebe ugovora o djelu

U praksi su česte zloupotrebe ugovora o delu, kao što je inače slučaj kada govorimo o radu van radnog odnosa.

Na primjer, radnik se angažuje za rad u okviru djelatnosti preduzeća, ali se sa njim ne zaključuje ugovor o radu kako bi trebalo i ne zasniva radni odnos, već se zaključuje ugovor o djelu.

Time se angažovanom radniku uskraćuju brojna prava i privilegije koja bi imao u radnom odnosu (odsustva, pravo na pauzu u toku rada, pravo na godišnji odmor, pravo na naknadu troškova prevoza i sl.), a poslodavac se oslobađa obaveza iz radnog odnosa.

Svako ko misli da su mu na ovakav način uskraćena prava može da se obrati inspekciji rada ili da pokrene sudski postupak. Opet, da bi se „uspjelo“ u takvom sporu treba imati adekvatne dokaze, i uložiti adekvatno vrijeme, finansije i energiju.

Zato je prevencija i edukacija o sopstvenim pravima i obavezama uvijek najbolji način da se ta prava zaštite. 

Savjestan poslodavac će gledati da ne vrši ovakve zloupotrebe ugovora, a sa druge strane osoba koja se angažuje putem ugovora o djelu prethodno će se informisati o svom statusu, i pravima i obavezama koje proističu iz ugovora o djelu ukoliko se njime obaveže.

poslovne.com